Dvadeset šest godina od NATO bombardovanja Jugoslavije: Sjećanje na 78 dana razaranja

Danas se navršava 26 godina od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), jedne od najkontroverznijih vojnih intervencija kraja 20. stoljeća. U napadima koji su trajali 78 dana, prema različitim izvorima, život je izgubilo oko 2.500 civila te oko 1.000 vojnika i policajaca.

Osim ljudskih žrtava, bombardovanje je ostavilo trajne posljedice na infrastrukturu, privredu i kulturno naslijeđe. Gađani su mostovi, fabrike, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, ali i civilni objekti, što je izazvalo oštre reakcije međunarodne javnosti.

Početak napada i ratno stanje
Vazdušni napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. godine po naređenju tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane. Vlada SRJ je iste noći proglasila ratno stanje, dok su sirene za uzbunu postale dio svakodnevice miliona građana.

Bombardovanje je uslijedilo nakon neuspješnih pregovora u Rambujeu i Parizu o rješenju krize na Kosovu. Pošto nije postignut dogovor, NATO je odlučio da vojno interveniše bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, što je i danas predmet brojnih rasprava i pravnih dilema.

Dugotrajne Posljedice i Nezaboravno Sjećanje
NATO kampanja okončana je 10. juna 1999. godine usvajanjem Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a, koja je predviđala dolazak međunarodnih snaga na Kosovo. Dan ranije, u Kumanovu je potpisan Vojno-tehnički sporazum između predstavnika Vojske Jugoslavije (VJ) i NATO-a, čime je dogovoreno povlačenje jugoslovenskih snaga iz pokrajine. Već 12. juna, prve međunarodne trupe ušle su na Kosovo, otvarajući novo poglavlje u istoriji Balkana.

Danas, više od dvije decenije kasnije, bombardovanje SRJ ostaje bolna tema za mnoge. Pitanja o opravdanosti, posljedicama i dugoročnom uticaju ove vojne operacije i dalje izazivaju podjele, kako na Balkanu, tako i u svijetu.