Zašto su satelitski snimci iz Kambodže tako uznemirile Washington i Pentagon?

Washington je zabrinut zbog razvoja situacije u kambodžanskoj bazi Ream te sumnja da bi Kina mogla iskoristiti Kambodžu kako bi proširila vojni utjecaj na globalnoj razini.

Kina ima jednu od najmoćnijih vojski na svijetu, ali po pitanju vojne prisutnosti u svijetu daleko je iza SAD-a. Međutim, glavni svjetski konkurenti ne natječu se samo u gospodarskoj areni, već Kina godinama radi na jačanju vojnih kapaciteta, piše u nedavnoj analizi britanski BBC.

Postoji samo jedna inozemna baza kojom upravlja Kina, a riječ je o bazi u Džibutiju, siromašnoj zemlji na Rogu Afrike, geografski značajnoj zbog pozicije trgovačkog i pomorskog čvorišta. Kambodža bi mogla postati druga zemlja s trajnim kineskim vojnim prisustvom iako Kina i Kambodža negiraju da je to posrijedi, prenosi Jutarnji.hr.

‘Otvorena za korištenje‘

Kambodžanska vlada ustraje u tvrdnji da je baza Ream kambodžanska vojna baza, “otvorena za korištenje svim prijateljskim mornaricama”, međutim, sve je više dokaza da Kina koristi sve snažnije gospodarske veze s Phnom Penhom za jačanje vojne pozicije u regiji, piše BBC. Satelitske snimke pokazuju da su u bazi Ream na vezu korvete kineske mornarice. Mol uz koje su privezane sagrađen je kineskim novcem i sasvim je sigurno dovoljno velik za puno veća ratna plovila, primjećuje isti izvor.

Kambodžanska vlada više je puta negirala da je riječ o prikrivenoj kineskoj bazi, podsjećajući na odredbu kambodžanskog ustava koji zabranjuje bilo kakvu trajnu stranu vojnu prisutnost u zemlji. “Ovo je kambodžanska, a ne kineska baza. Kambodža je mala, naši vojni kapaciteti su ograničeni. Treba nam više obuke od vanjskih prijatelja, posebno Kine”, rekao je BBC-ju Seun Sam, znanstvenik s Kraljevske akademije Kambodže.

Međutim, zbog brzog jačanja kineske pomorske moći i činjenice da Kina danas ima više brodova u svojoj mornarici nego SAD, američka administracija prati situaciju s oprezom. Zabrinutost podgrijava dugogodišnja kineska politika velikih ulaganja u svjetsku infrastrukturu putem inicijative Pojas i put. Riječ je o politici gradnje zračnih i pomorskih luka, cesta, željeznica i druge infrastrukture za koju Peking tvrdi da je u službi kineske trgovine i da pomaže održavanju blagostanja i mira u svijetu.

Međutim, prema kineskom zakonu, sva kineska infrastruktura mora biti sagrađena da odgovara i vojnim standardima.