Na današnji dan 1920. godine: Potpisan Rapalski sporazum

Rapalski sporazum je međudržavni sporazum između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kojim je riješeno tzv. jadransko pitanje - utvrđivanje poslijeratnih granica na istočnoj jadranskoj obali između dviju kraljevina. Potpisan je 12. novembra 1920. godine u gradu Rapalu pored Đenove.

Nakon kraja Prvog svjetskog rata Italijani su željeli anektirati područja koja su im Sile Antante obećale Londonskim ugovorom, te su ta područja odmah nakon kraja ratnih operacija vojno okupirali. Osnivanjem južnoslovenske države i u svjetlu Wilsonovih ideja o samoopredjeljenju naroda, zapadne sile nisu više bile spremne udovoljiti italijanskim zahtjevima, koji po mišljenju mnogih nisu bili u skladu sa skromnim ratnim doprinosom. Nakon brojnih nesuglasica i prijetnji napuštanjem Pariške mirovne konferencije, Italijani su pod vodstvom premijera Đovanija Đolitija odlučili riješiti spor dogovorom s južnoslovenskom stranom. Predstvnici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca su takođe bili spremni na kompromis, jer je državu privredno iscrpljivala nemogućnost korištenja okupiranih jadranskih luka, a nakon Wilsonovog poraza na izborima izgubljena je i američka podrška.

Ugovorom je Italiji predana Gorica, Gradiška, dio Kranjske, Istra, Zadar, i ostrva Lošinj, Cres, Lastovo, Palagruža i Sušac; ukupno oko 10.000 km2 teritorija. Rijeka je kao Slobodna Država Rijeka postala nezavisna država, uslijed čega je riječki duce, Gabrijele Danuncijo, objavio rat Italiji i ubrzo bio smijenjen sa vlasti. Više od pola miliona Hrvata i Slovenaca našlo se izvan granica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (prema posljednjem popisu stanovništva u Austro-Ugarskoj iz 1910. godine), koji će vrlo brzo biti izloženi italijanizaciji, zatvaranju slovenskih kulturnih ustanova i fašističkom teroru.