Babaroga postoji i zaista jede djecu: Noćna mora svačijeg djetinjsta

Tokom života Alberta Fiša su nazivali mnogim imenima - Čovjek u sivom, Vukodlak iz Visterije, Bruklinski vampir, Manijak na mjesečini, Babaroga... ali svi ovi nadimci mogu samo da površno opišu koliko je izopačen i zastrašujući ovaj čovjek zapravo bio.

Albert Fiš je bio jedan od najgorih američkih serijskih ubica - kanibal, pedofil i sadomazohista, poznat po tome što se hvalio da je ubio po jedno djete u svakoj američkoj saveznoj državi.
 
 Rođen je kao Hamilton Fiš, a ime Albert dodao je nakon smrti starijeg brata. U trenutku njegovog rođenja, otac mu je imao 75 godina, a majka 32. Ubrzo nakon očeve smrti poslat je u sirotište gdje je bio žrtva zlostavljanja. Vjeruje se da je negdje u to vrijeme Fiš počeo da zapravo uživa u bolu.

Zatim, 1880. kada je njegova majka našla posao i uzela ga je iz sirotišta. Godine 1882. u 12. godini, Fiš je počeo vezu sa dječakom koji je raznosio novine. Često je išao i u javna kupatila, gdje je mogao da gleda gole muškarce. Godine 1890. počeo je da se prostituiše i time se bavio osam godina sve dok mu majka nije ugovorila brak.
 
Iako je izgledalo da je Fiš ostavio poročni život za sobom i počeo da radi kao moler, potajno je nastavio svoj bolesni hobi - zlostavljanje djece, uglavnom dječaka mlađih od 6 godina. Kako je vrijeme prolazilo, postao je opsjednut seksualnim sakaćenjem.
 
Uživao je da jede sirovo meso
Porodica se 1910. godine preselila u Delaver. Fiš je tu upoznao devetnaestogodišnjeg mentalno zaostalog Tomasa Kedena sa kojim se upustio u samomazohističku vezu. Ipak, uskoro je želio više.
 
Odveo je Kedena u izolovanu šumsku kuću i mučio ga dvije nedelje, odsjekao mu dio penisa i pojeo ga. Zatim je nesrećnom mladiću zavio rane, dao mu 10 dolara i nestao. Do danas se ne zna šta se dogodilo sa Kedenom nakon toga.

Tokom 1917. godine Fišaeva žena je pobjegla ostavivši ga da brine o šestoro njihove djece. Poslije ovoga Fiš je počeo da „čuje glasove“. Navodno, jednom se zavio u tepih, rekavši da prati instrukcije Jovana Apostola.
 
 
U isto vrijeme, Fiš je počeo da uživa u samopovređivanju. Ubadao je sebi igle po tijelu, posebno po penisu, a nekada je tražio i od sopstvene djece da mu to rade. Takođe je tukao sebe drvenom batinom na koju je ukucao bodlje. Iznenađujuće, ali osim ovih bolesnih zahtjeva, nema dokaza da je Fiš ikada povredio ili zanemarivao sopstvenu djecu. 
 
Nakon ovoga, samo korak ga je delio od rastuće fascinacije prema kanibalizmu. Fiš je počeo da jede isključivo sirovo meso, ali mu ni ovo nije bilo dovoljno. Godine 1910. Fiš je prvi put ubio - dječaka Tomas Beden iz grada Vilmington u Delaveru. 

Najviše njegovih zločina je počinjeno na mentalno bolesnom ili Afro-Američkom djecom. Jednom kada bi pronašao žrtvu, Fiš bi je mučio, sjekao i na kraju ubio koristeći svoje "alate iz pakla" - mesarski nož, sataru i ručnu testeru. Zatim bi je pojeo i godinama zbog toga nije bio otkriven.
 
U maju 1928. godine Fiš je u novinama video oglas koji ga je zaintrigirao. Izvjesni Edvard Bad je tražio posao sa sljjedećim opisom: „Mlad čovek, 18 godina, želi posao u unutrašnjosti". Tada 58-godišnji Fiš je uskoro posjjetio porodicu Bad, na Menhetnu i predstavio se kao farmer Frenk Hauard. Doživeo je neprijatno iznenađenje kada je shvatio da je Edvard mnogo veći i krupniji nego što je očekivao. Umesto toga, ubica se fokusirao na dječakovu desetogodišnju sestru Grejs.

Obećao je da će zaposliti Bada i da će ih ponovo posjetiti za par dana. Tokom druge posjete, rekao je da je čvrsto odlučio da zaposli Edvarda, a roditelje, Deliju i Alberta I Bada, zamolio da puste mladu Grejs sa njim na rođendan njegove sestre. Nije poznato kako, ali Fiš je uspio da ubjedi roditelje da puste djevojčicu. To je bio posljednji put da je Grejs viđena živa.
 
Policija je uzalud tragala za Frenkom Hauardom jer takav čovjek nikada nije postojao. Čak šest godina nakon otmice, na adresu Badovih stiglo je anonimno pismo prepuno odvratnih detalja o tome kako je djevojčica ubijena i zatim pojedena.
 
Iako pismo nije bilo potpisano, policija je uspjela da prati trag sve do Fiša koji je konačno uhapšen. Ubrzo je priznao da je ubio i pojeo Grejs.
 
Jedanaestog dana marta 1935. godine počelo je suđenje najstrašnijem serijskom ubici djece u Americi. Fiš je tvrdio da mu je bog naredio da ubija djecu, a odbrana se zasnivala na njegovoj neuračunljivosti. Ipak, nakon samo 10 dana suđenja, Albert Fiš je proglašen mentalno zdravim i krivim.
 
Kasnije je otkriveno da je većina porote smatrala Fiša ludim, ali nije željela da na taj način izbjegne smrtnu kaznu. Pogubljen je u zatvoru Sing-Sing 16. januara 1936. godine.