Filmska CENZURA u Jugoslaviji: Koji su filmovi i zašto bili zabranjeni (VIDEO)

Sjećate li se
Filmska CENZURA u Jugoslaviji: Koji su filmovi i zašto bili zabranjeni (VIDEO)
Od 1945. do 1973. godine u Jugoslaviji je snimljen 431 film, od čega je ...

Uticaj pokretnih slika i skoro hipnotišuća moć koju one imaju nad gledaocima od početka su bile poznate vrhovima vlasti. Zato je svaka država dobro pazila šta će prikazati publici i uz kakve sadržaje se zabavlja njeno stanovništvo. Ni Tito nije bio izuzetak. Zvanična cenzura je u Jugoslaviji uvedena odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine. Službeni list tadašnje DFJ objavio je "Uredbu o cenzuri kinematografskih filmova". Ipak, odluke su uskoro prepuštene svakoj republici posebno, pa je tako o sudbini filmadžija i njihovih ostvarenja u Srbiji odlučivala Republička komisija za pregled fimova.
 
Za razliku od ostalih socijalističkih zemalja, Jugoslavija je uskoro očigledan vid zabrane, zamijenila mnogo suptilnijom cenzurom tzv. "bunkerisanjem". Filmovi tako nikada ne bi bili zvanično zabranjeni, ali bi pravo iz kina odlazili u bunkere gdje bi ostali decenijama bez bilo kakvog obrazloženja ili obavještenja. Od 1945. do 1973. godine u Jugoslaviji je snimljen 431 film, od čega je samo jedan sudski zabranjen! Ponekad su filmovi sklanjani zato što su šokirali scenama seksa, rječnikom i vulgarnostima. Češće je riječ bila o pokušajima kritike socijalističke vlasti i pričama koje su ocjenjivane kao uvreda  neprikosnovenog vođe Jugoslavije – Josipa Broza Tita.

Grad (1963)
 
Zvanično, jedini ikada zabranjeni film u SFRJ. Sarajevski omnibus sastojao se iz tri priče koje su režirali Vojislav Rakonjac Kokan (Ljubav), Marko Babac (Srce) i Živojin Pavlović (Obruč). Scenario su napisali Marko Babac i Živojin Pavlović, a pripada ostvarenjima crnog talasa. Film je "zbog pesimističnog i bezidejnog prikaza života mladih" dospio na sud i iste godine je zabranjen. Naređeno je da se svi primjerci filma unište, ali su neki uspjeli da prežive do danas. "Grad" je cenzure oslobođen i prikazan 1990. godine.

Plastični Isus (1971)
 
Ovo ostvarenje bilo je diplomski rad Lazara Stojanovića na Fakultetu dramskih umjetnosti. Iako nije sudski zabranjen, film nikada nije stigao do kino sala, a autor je uhapšen za vrijeme služenja vojnog roka i osuđen na tri godine zatvora, iz neobjašnjenih razloga. Proganjani su i neki profesori fakulteta, ali i tumač glavne uloge Tomislav Gotovac. Iako je radnja na prvi pogled bila prilično benigna, autor je vješto kombinovao arhivske snimke ustaša, četnika, partizana i nacista, a pojavljivanje Hitlera i Tita u istom poređenju totalitarnih režima bilo je u to vrijeme nezamislivo. Takođe, ovaj film je otvoreno progovorio o nekim "zabranjenim temama" – homoseksualnosti i promiskuitetnosti, a to je bilo i prvo jugoslovensko ostvarenje u kome se pojavljivao go muškarac.

U planinama Jugoslavije (1946)
 
"Bunkerisanje" je stiglo i prvi jugoslovenski poslijeratni film, "U planinama Jugoslavije", koji je sniman neposredno po oslobađanju Beograda u Drugom svjetskom ratu 1944. godine, a rađen je u saradnji sa Rusima. Zbog razlaza sa Sovjetskim Savezom koji se odigrao do trenutka premijere, film je u ostao zaborevljen donedavno. Između ostalog, smetao je i "bijedan i ilustrativan" prikaz Tita koga je tumačio sovjetski glumac Ivan Bersenjev.

Misterija orga(ni)zma (1971)
 
Sniman na lokacijama u SAD i Jugoslaviji u periodu od 1968. do 1971. Prema mišljenu nekoliko stručnjaka, predstavlja jedno od najboljih jugoslovenskih ostvarenja, premda nikada nije ušao u komercijalnu distribuciju. Režirao ga je Dušan Makavejev, a obrađuje pitanja crvene buržoazije i slobodnog seksa, dvije "najškakljivije" teme u socijalističkoj Jugoslaviji. Zbog ugleda reditelja i velike pažnje javnosti koju je film imao, još tokom snimanja njegovo sklanjanje je podiglo veliku prašinu. U filmu su igrali slavni Zoran Radmilović i mlada glumica u usponu Milena Dravić, što je dodatno zaoštrilo stavove suprotstavljenih strana. Takve scene seksa i političke izjave nikada prije toga nisu viđene na ovim prostorima. "Misterija orga(ni)zma" je 1971. godine nagrađena na najprestižnijem evropskom festivalu u Cannesu, ali je u Jugoslaviji  prvi put javno prikazan tek 1986. Do tada je postao najpoznatiji cenzurisani film Titove Jugoslavije.

 

Rani radovi (1969)

Legendarno ostvarenje Želimira Žilnika iz 1969. godine rađeno je prema scenariju Branka Vučkovića. Filmu je suđeno zbog "uznemiravanja jugoslovenske javnosti", ali je slavno ime autora uticalo da ne bude zabranjen. Film samo nije bio prikazivan na teritoriji Jugoslavije. Inače, film je osvojio prestižnog Zlatnog medvjeda na Festivalu u Berlinu, ali se "golotinja i političke konotacije" nisu dopale socijalističkim drugovima. Prikaz tri mladića koji u jeku studentskih demonstracija 1968. sa drugaricom Jugoslavom kreću na putovanje državom kako bi pronašli mjesto gde vlada "pravi" socijalizam, bio je jednostavno previše. Publika sa naših prostora prvi put ga je vidjela tek 1982. godine.

Izvor: dnevno.rs

Ne propustite