POTKOPAVANJE BEDEMA CENTRALNE AZIJE: Zašto je američko povlačenje iz Afganistana zapravo loša vijest po Rusiju?

Američko povlačenje iz Afganistana imat će posljedice koje već počinju. Danas ćemo se osvrnuti na Rusiju i kako će ova situacija utjecati na nju, 30-ak godina nakon što su i sami doživjeli poraz u Afganistanu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas se oglasio te je poručio kako SAD "nije ništa postigao u Afganistanu osim tragedije i gubitka života na svim stranama". Nadalje, rekao je kako je američki poraz u Afganistanu potvrda da je "nemoguće nametnuti strane vrednote drugim nacijama".

Dakako, to ovisi. Očito je kako SAD nije uspio transfomirati jedan Afganistan na način kako su to zamislili prije 20-ak godina, no nije da SAD nikad nije uspio u takvom naumu. Pogledajmo primjerice Japan nakon Drugog svjetskog rata. Ta zemlja pod američkom okupacijom prošla je duboku kulturalnu, ekonomsku, političku i socijalnu transformaciju. Jasno, Afganistan je po mnogočemu drugačija priča, a i američki interesi bili su drugačiji.

U svom govoru pred studentima na ruskom Dalekom istoku Putin je poručio: "Američke snage su 20 godina bile prisutne na ovom teritoriju i 20 godinu su pokušavali... civilizirati ljude koji žive tamo, uvesti im svoje norme i standarde života u najširem mogućem smislu, uključujući i po pitanju političkog organiziranja društva. Rezultat je samo tragedija i gubitak života, i za one koji su radili na tome, SAD, a još i znatno više za one koji žive na tom teritoriju, Afganistance. Rezultat je nula ako ne i negativan".

Prije Putina situaciju je komentirao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ističući kako nije točno da Rusija likuje zbog američkog poraza navodeći kako bi ova situacija mogla dovesti do destabilizacije u regiji.

Naravno, Rusija ni ne može likovati previše pošto je i sama poražena u Afganistanu (kao SSSR) iako zadnjih dana mnogi kompariraju američko povlačenje sada i sovjetsko povlačenje koje je okončano 1989. godine. Sovjeti su napustili Afganistan relativno mirno i "bez žurbe", a iza sebe su ostavili vlast koja je još tri godine ratovala protiv mudžahedina da bi zemlja pala u njihove ruke 1992. (a zatim u ruke talibana 1996. godine). Američki neprijatelji, talibani, su pak osvojili Afganistan prije no što su se Amerikanci stigli povući.

No, danas je situacija vrlo drugačija nego u vrijeme sovjetske invazije u Afganistanu. Zapravo bi se moglo reći kako Rusija definitivno nije bila baš sretna kad je SAD najavio povlačenje iz Afganistana. Nemojmo zaboraviti da Rusija tretira talibane kao terorističku organizaciju (dok SAD ne). Podsjetimo i na to da je Rusija u ranijim fazama američke invazije čak i podržavala SAD pomažući ih logistički. Dakako, riječ je o vremenu dok su odnosi između Washingtona i Moskve bili kudikamo bolji nego danas.

Rusiji se nikako ne sviđa ideja da se regijom širi radikalizam i bezvlašće, a američka prisutnost, bez obzira na posrnule odnose sa SAD-om, davala im je određenu sigurnost da će situacija biti koliko-toliko pod kontrolom.

Nije tajna da Moskva bivše sovjetske republike centralne Azije smatra na neki način svojim obrambenim bedemom prema prijetnjama koje bi mogle stizati prema Rusiji i ruskim interesima u Euroaziji.

Danas je u tim bivšim sovjetskim republikama, gdje je većinom islamsko (iako uvelike sekularno) stanovništvo, stanje mirno, ali pitanje je koliko će to potrajati ako se situacija zakomplicira. Za komparaciju možemo pogledati situaciju u Africi nakon širenja ISIL-a i drugih ekstremističkih islamističkih skupina. Zemlje koje su bile vrlo mirne, recimo Burkina Faso, sad su poharane sve češćim i sve većim terorističkim napadima islamističkog predznaka.

Izjave talibana da žele mir u Afganistanu i da neće dozvoliti da zemlja postane utočište za teroriste donekle ulijevaju nadu, ali pitanje je koliko su talibani to u stanju izvesti - i koliko su uopće voljni.

U najgorem scenariju Afganistan će ponovno postati mjesto na kojem operiraju teroristi te predstavljaju prijetnju brojnim zemljama svijeta. SAD je traumatiziran napadom 11. rujna 2001., ali brojne druge zemlje su također postradale od terorističkih napada, Rusija naročito. Jedan od najstrašnijih svakako je bio talačka kriza u jednoj školi 1. rujna 2004. u gradu Beslan na prostoru ruske republike Sjeverne Osetije. Pritom je ubijeno 334 osoba, više od polovice toga djeca...

Može se reći kako su početkom stoljeća Rusija i SAD bili "na istoj strani" kad je riječ o potrebi borbe protiv međunarodnog terorizma. Zato je Rusija i bila voljna pomoći SAD-u u provedbi misije u Afganistanu. Podsjetimo - kao što ovih dana često podsjeća i američki predsjednik Joe Biden - ta misija je započela kao operacija koja je imala za cilj eliminirati prisutnost Al-Qaede u Afganistanu te onemogućiti da Afganistan bude korišten kao sigurno uporište za terorističke skupine. Dakako, uskoro se američka misija pretvorila u nešto sasvim drugačije, na što također podsjeća Biden (i pritom kao da zaboravlja da je 8 godina bio potpredsjednik u administraciji koja je to provodila) - pretvorila se u proces "izgradnje nacije" što je sad katastrofalno propalo.

Ali situacija danas je kakva je i nije dobra po Rusiju. Sam Putin je već prosvjedovao što se nove afganistanske izbjeglice šalje u susjedne zemlje da tamo čekaju procesuiranje viza za EU i SAD (iako ih već imaju). "Znači, u susjedne zemlje za koje nemaju vize, u naše susjede, se mogu slati dok ih Zapad ne želi uzeti bez viza? Zašto se ovaj problem pokušava riješiti na tako ponižavajući način?", rekao je Putin prošlog tjedna u razgovoru za ruske medije.

Migrantska kriza je nešto čega se Rusija boji, a već sad vide kako se Zapad opako koleba po pitanju primanja Afganistanaca koji ne žele živjeti pod talibanima, a to se možda odnosi na milijune Afganistanaca. Mnogi od njih mogli bi završiti u tim post-sovjetskim republikama kao što su Tadžikistan i Uzbekistan. Ako do toga dođe onda dolazi u najgorem mogućem trenutku. Situacija u tim zemljama nije idealna. Narod je frustriran, što zbog epidemije, što zbog lokalne politike (koja je najčešće pro-moskovska). Drugim riječima, ako migrantski val pogodi centralnu Aziju isti - donoseći sa sobom i neke "nove" (radikalne) ideje - bi mogao biti pokretač tzv. narančastih revolucija kroz godinu ili dvije.

U tom slučaju Rusija gubi jako puno. Ne čudi stoga da ovih dana jačaju svoju vojnu prisutnost u vojnoj bazi u Tadžikistanu i drugim mjestima. No, poučeni sovjetskim iskustvom gotovo sigurno se neće upuštati u nove vojne intervencije na prostoru samog Afganistana. SAD pak, iako iza njih ostaje gorak poraz, može pokušati aktualnu situaciju učiniti dodatno teškom po Rusiju. Ne treba pritom zaboraviti da bivši sovjetski "stanovi" nisu Bjelorusija, ovdje i SAD ima svoj utjecaj pa su tako već zatražili od ovih zemalja da prime znatan broj afganistanskih izbjeglica.

Lavrov je u pravu, Rusija nema razloga likovati, možda jednog dana, ali uskoro će po pitanju post-ratnog Afganistana biti nervozniji od Amerikanaca koji su sad otišli, a ako u regiji izbije kaos to više nije njihova briga, mogu ga samo pokušati usmjeravati protiv svojih geopolitičkih protivnika.