Bura negodovanja povodom nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori

Uz jake policijske snage koje su od ranih jutarnjih sati raspoređene ispred stare zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, završena je javna rasprava o nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti. Nakon više od četiri sata rasprave, osim Crnogorske pravoslavne crkve i Jevrejske zajednice, ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori iskazale su negodovanje predloženim zakonskim rješenjem, piše AA.

Iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) zamjerili su organizatoru javne rasprave, Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, što nije dozvoljen ulazak u zgradu vjernicima i pristalicama ove crkve, kojih je više od 300 ostalo ispred stare zgrade Vlade.

S druge strane, iz Ministarstva su odgovorili da zbog kapaciteta prostorije, nije bilo moguće dozvoliti ulaz svim zainteresovanima.

Tokom prethodne dvije zakazane javne rasprave u Bijelom Polju i Kotoru, došlo je do tenzija između vjernika SPC i mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihaila, a policija je u oba grada spriječila da dođe do fizičkog obračuna.

Mitropolit CPC Mihailo danas je u staru zgradu Vlade ušao na sporedni ulaz kako bi izbjegao vjernike SPC.

SPC i njeni vjernici ne priznaju Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

Prema nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraće da djeluju u okvirima Crne Gore i da plaćaju poreze. Svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine, prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu. U nacrtu zakona se navodi da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

Takođe, u nacrtu zakona je propisano da prije imenovanja vjerskih velikodostojnika, vjerska zajednica o tome na povjerljiv način obavještava Vladu Crne Gore. Novim nacrtom zakona je zabranjeno političko djelovanje vjerske zajednice i zloupotreba vjerskih osjećanja u političke svrhe.

Paroh podgorički Srpske pravoslavne crkve Velibor Džomić kazao je da se ne osjeća prijatno što učestvuje na javnoj raspravi koja se brani od javnosti.

"Trošimo vrijeme na prezentaciju zakona dva sata. Je li ovo prezentacija ili okrugli sto? Ovo je prva javna rasprava da se javnost sprečava kordonima da ne prisustvuje. Mislim da ne želite da čujete naše primjedbe. Sve vjerske zajednice nijesu dobile poziv za okrugli sto. To je diskriminacija", kazao je Džomić.

On je ustvrdio da Vlada nije utvrdila nacrt u skladu sa propisima.

"Jer su usvojili nacrt bez javne rasprave. Dokument nije usaglašen sa obavezujućim propisima za svako ministarstvo. Nacrt je nastao kao da Crna Gora nema pravni poredak i Ustav. Ovo je pravno ubistvo crkava i vjerskih zajednica", ocijenio je Džomić.

Predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve Nikola Belada rekao je da svaka država mora regulisati odnose sa crkvom.

"U načelu nam je prihvatljiv nacrt zakona. Onaj ko ga je pisao, ruke mu se pozlatile. Ima tehničke, ali ne suštinske greške", rekao je Belada.

Ministar Suad Numanović rekao je da je resor na čijem je čelu pri izradi zakona vodio računa o evropskim standradima i o crnogorskim specifičnostima. On je ustvrdio da je država Crna Gora od obnove nezavisnosti uradila puno na očuvanju vjerskih sloboda.

"Nacrtom želimo najpovoljniji ambijent za djelovanje duhovnih zajednica. Ali i da se urede njihovi odnosi s državom. U uređenju ovog pitanja pristupili smo bez ikakvih predrasuda", ocijenio je Numanović.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Suljo Mustafić rekao je da zakon nije prihvatljiv za većinu tradicionalnih crkava.

„To ne znači da se kroz dalju proceduru ne može prilagoditi potrebama vjerskih zajednica i crkava", ocijenio je Mustafić.

On je rekao da je sa stanovišta Islamske zajednice naziv zakona neprihvaljtiv.

"Jer mi nemamo vjeroispovijest, već samo vjeru. Zato treba promijeniti naziv. Previše je rigidna odredba o zabranjivanju političkog djelovanja vjerskim zajednicama", kazao je Mustafić koji smatra i da je problematično pitanje regulisanja imovine.

Predstavnik Islamske zajednice Crne Gore Fuad Čekić rekao je da bi zakon trebalo da se zove "Sloboda vjere crkava i vjerskih zajednica".

"Treba dodati u zakon da sloboda vjere uključuje oblačanje i način ishrane", kazao je on navodeći da je opasan član o zabrani političkog djelovanja što bi se moglo "previše široko tumačiti".

Predsjednik Jevrejske zajednice Jaša Alfandari je kazao da je zakon prihvatljiv za tu vjersku organizaciju, a predstavnik Hrvatske građanske inicijative naglasio je da predloženi zakon mora pretrpjeti određene promjene.