TEME

PROSTOR SARADNJE I SIGURNOSTI OD ATLANTIKA DO PACIFIKA: Putin ne odustaje od svoje vizije, ali zašto ovog puta misli da je može i ostvariti?

Objavljeno:22.06.2021 - 23:40
A A A Times Arial

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je kolumnu u njemačkom listu Die Zeit te se pritom osvrnuo na aktualnu situaciju u Europi govoreći kroz kontekst Drugog svjetskog rata i borbe protiv nacizma. Poručio je kako u Europi možda već počinje nova utrka u naoružanju koja je potaknuta nestabilnošću i napetostima. U isto vrijeme još jednom naglašava kako je Rusija spremna graditi prijateljske odnose sa svim zemljama Europe koje budu voljne ići u tom pravcu.

Osvrnuvši se na poraz nacističkih snaga u Europi na kraju Drugog svjetskog rata rekao je kako su vojnici Crvene armije obranili ne samo SSSR već i "spasili Europu i svijet od ropstva".

"U toj pobjedi pomogli su nam naši saveznici iz anti-Hitler koalicije, ali i njemački anti-fašisti koju su pobjedu učinili bližom", rekao je.

Što se pak tiče Hladnog rata koji je izbio neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata Putin ističe kako je završetak istog trebao označiti "zajedničku pobjedu" za Europu, no umjesto toga nastavilo se s nepotrebnim napetostima, tvrdi Putin.

Za nove napetosti primarno krivi NATO savez ističući kako je ova vojna organizacija, predvođena SAD-om zapravo "relikt Hladnog rata". Još je jednom ponovio kako se NATO nastavio širiti dalje prema istoku iako su Rusiji po raspadu SSSR-a obećali da neće to činiti .
Rusija se već godinama vraća na to da im je obećano kako se NATO neće širiti dalje prema istoku, no to obećanje, ako je ikad zaista i postojalo, svakako je prekršeno 2004. godine kada se NATO proširio dalje prema istoku ukomponirajući u svoj sastav i tri bivše sovjetske republike - Litvu, Latviju i Estoniju.

"Nadalje, brojne zemlje stavljene su pred umjetni izbor te im je rečeno da moraju birati hoće li biti sa Zapadom ili s Rusijom", rekao je Putin. Dakako, pritom se referira na Ukrajinu koja ovih dana vrlo glasno traži da je se primi u NATO savez (ali čini se kako SAD ne namjerava žuriti s takvom odlukom). "EU je aktivno podržala neustavni oružani puč u Ukrajini", rekao je Putin referirajući se na rušenje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. godine.

Koliko je to bio puč, a koliko revolucija ovisit će o tome koga se pita. Činjenica jest da EU je podržao smjenu vlasti u Kijevu, ali SAD se oko cijele priče angažirao još i snažnije.

Što se pak tiče Putinove tvrdnje kako su zemlje natjerane da moraju birati između Zapada i Rusije teško je reći kada su to bile slobodne ne biti svrstane otkako se raspao socijalistički blok u Europi. Pa i sama Ukrajina bila je nesvrstana samo u teoriji. Ukrajina je zapravo imala plan priključiti se Europskoj uniji dok nije Viktor Janukovič jednog dana iznenada poručio kako taj plan otpada te da će se umjesto toga Ukrajina orijentirati snažnije prema Rusiji i od strane Rusije vođenoj Euroazijskog uniji. Tako da stoji da su zemlje bile prisiljene birati, ali Putin, čini se, prigodno zaboravlja da je i Rusija bez sumnje sudjelovala u tom nametanju izbora.

Dakako, Janukovičev plan okretanja prema Rusiji nije uspio jer je buknula pobuna na Majdanu koja se na kraju pretvorila u kaotičnu situaciju u kojoj je on srušen s vlasti. Od onda Ukrajina stremi zapadnim integracijama, ali sporo napreduje po tom pitanju. Nadalje, rat na istoku Ukrajine nikada nije do kraja okončan i stalno prijeti novim razbuktavanjem.

Putin smatra da napetosti u Europi kontinuirano rastu te kako je "sigurnosna situacija znatno degradirana". Uz svako upozorenje Putin iznova podsjeća na bolju alternativu koju i dalje smatra ostvarivom - zonu suradnje i sigurnosti koja bi se protezala od Atlantika do Pacifika.

O tome je već ranije ovog proljeća govorio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kada je spomenuo "veliko euroazijsko partnerstvo" koje bi bilo otvoreno za sve zemlje oba kontinenta.

Te ideje su svakako na tragu onog što i Kina promovira već neko vrijeme. Ono što Putin misli, ali ne ističe baš tako javno, je pretpostavka da su ti novi projekti bazirani na ekonomskoj suradnji i razvoju nešto čemu bi se Europska unija najvjerojatnije priključila da nema SAD-a koji stalno nastoji spriječiti europsku suradnju s istokom.

Bilo bi za očekivati da ekonomski interesi budu glavna vodilja, ali teško da će Europa tako brzo funkcionirati onako kako bi Putin volio. Stvar je zapravo jednostavna - svi ti ekonomski interesi nisu i u interesu SAD-a koji ispravno sluti da im se sprema smjena na tronu globalne ekonomske moći. Dok je tako, a bit će još dugo vremena, SAD će svoj političko-vojni utjecaj koristiti do maksimuma kako bi se takvi planovi spriječili. Ipak, nedavno američko popuštanje oko projekta Sjeverni tok 2 možda ukazuje da SAD više nije u stanju kao nekada u potpunosti blokirati neke planove na relaciji Europa-Euroazija.

U završnom paragrafu Putin upućuje apel njemačkim čitateljima te poručuje: "Svijet je dinamično mjesto koje se suočava s novim izazovima i prijetnjama. Jednostavno ne možemo si dozvoliti breme nerazumijevanja, povrijeđenih osjećaja, sukoba i pogrešaka. Naš zajednički i neupitni cilj trebalo bi biti osiguranje sigurnosti na kontinentu bez povlačenja linija koje nas razdvajaju. Cilj nam je zajednički prostor za suradnju, inkluzivni razvoj i prosperitet Europe i svijeta".

Zanimljivo je da je Putin ovu kolumnu u njemačkom listu objavio neposredno nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom te u istoj nema previše negativnih komentara na račun SAD-a. Moglo bi se reći da je ova kolumna nastavak te inicijative što je zapravo Putinova inicijativa koja traje već popriličan broj godina. Iako suštinski nepromijenjena uvijek iznova nailazi na probleme, odgode i potkopavanja. Jedino u slučaju da Moskva može direktno s Washingtonom riješiti nekakvo veliko primirje, može se očekivati i europsko prihvaćanje ovakvih načela. Američki utjecaj nad EU-om i dalje je iznimno velik, a to se jako dobro vidjelo i za vrijeme nedavnog Bidenovog boravka u Europi. Činjenica jest da Europa, barem ova postojeća politička garnitura koja njome vlada, još uvijek želi da joj Amerika govori što će činiti. Rusija to može promijeniti samo tako da nekako mijenja američko raspoloženje. Čini se da je Biden spreman takvo što uzeti u razmatranje, ali u tom slučaju, od Rusije očekuje da se suzdrži od ulaska u bilo kakve prevelike saveze s Kinom.

  
 

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!