ZNATE LI ZAŠTO NIKAD NE SMIJETE TORBU OSTAVITI NA PODU: Ne piše vam se dobro, evo zbog čega

Čudne priče
ZNATE LI ZAŠTO NIKAD NE SMIJETE TORBU OSTAVITI NA PODU: Ne piše vam se dobro, evo zbog čega
.

Sujeverje poput opsesivno-kompulsivne radnje formira strah u umu pojednica koji ga primorava da ispoštuje ili uradi nešto što se decenijama prenosi od usta od usta, jer ako se suprostavi folklornoj tradiciji našeg naroda - nešto strašno može da se dogodi u budućnosti.

Strah od crne mačke

Radnje koje navodno imaju magijsko dejstvo su se usotličile u našem jeziku i kulturi do te mere da su postali navika. U drvo se kuca po navici jer ne daj bože da čuje zlo šta smo rekli, od crne mačke se beži glavom bez obzira i po navici kažemo - kako si lepa ili lep uz obavezno pu, pu, pu, jer ne bi bilo dobro da ureknemo nekog lepim rečima.

"Važno je odmah naglasiti da ono što se naziva 'sujeverjem' nije nikakva vradžbina ili nepodopština već prastaro znanje koje je sačuvano u prvobitnom obliku ili u malo izmenjenom, do današnjih dana. Mnoge izreke, poslovice, stihovi, uzrečice, poštapalice su samo šifrovana znanja naših dalekih predaka koja, ako uspemo da odgonetnemo njihovo pravo značenje, mogu nad biti samo od koristi".

Antonić nam je dao primjer iz narodne poezije kako bi nam primjer što slikovitije prikazao.

"'Da Bog dade ti se ne udala, Dok ne vidla tri na nebu sunca, Dok ne čula kako riba peva, Dok ne rodi javor jabukama, Žuta vrba grožđem bijelim'.

Na izgled nemoguće, ali drvo javor kad se koristi kao badnjak kiti se jabukama; tri sunca na nebu se mogu videti u junu mesecu na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, ostaje nam da razrešimo druga dva stiha, ali što neće biti teško jer su već zvuci koje ispuštaju mnoge morske ribe snimljene, a na pijacama se bijelo grožđe može naći u svako godišnje doba, čak i u vreme vrbopuca".

Zanimljivo je da je da narodna verovanja uglavnom su preusmerena na brak i porodicu. Antonić ističe da su od nastanka sveta najvažnija muška ženska obaveza i tvorevina i zato su najčešće na meti.

Kako bismo ušli u trag i porijeklo nekih popularnih fraza pitali smo etnologa kako su nastale i šta zapravo znače.

- Ne ukrštaj ruke kad nazdravljaš, nećeš se udati; "Praktična dosetka"

- Ne stavljaj torbu na pod, nećeš imati novca; "Iz jevrejske tradicije".

- Hljeb ne smije da leži na leđima; "Hljeb je nešto što hrani čoveka. Zato se prema njemu mora sa pažnjom odnositi. Zato se ne prevrće, kao što se i mrvice od hljeba ne bacaju u đubre već stavljaju na terasu danas u gradu ili prosipaju po dvorištu da bi ih ptice mogle pojesti".

Ovo su samo neke od fraza koje su popularne u našem narodu:

Nemoj da sjediš na ćošku stola, nećeš se nikad udati.

Nemoj da pjevaš za vrijeme ručka, muž će ti biti pijanica.

Ne sijeci oba ćoška od hljeba, jer to znači da će biti svađe u kući.

Ne ukrštaj ruke kad nazdravljaš, nećeš se udati.

Ne otvaraj kišobran u kući, donosi nesreću.

Ne gledaj drugome u dlanove, neko će te ogovarati.

Ako ti igra lijevo oko to je sreća, ako igra desno nesreća.

Kockasti poklopac od šahta donosi nesreću, a okrugli sreću.

Ne stavljaj torbu na pod, nećeš imati novca.

Ako se prospe so, biće svađe u kući.

Ako se prospe kafa, biće ti lijep muž / žena.

Glavu okreni na istočnu stranu dok spavaš.

Kad ulaziš u novi prostor poželi želju.

Ako te svrbi levi dlan biće para, ako te svrbi desni, neće biti para.

Ko rano pjeva ukaki se u gnezdo.

Hjleb ne smije da leži na leđima.

Nož ne treba da bude okrenut oštricom u vis.

Ako sanjaš da ti vade zub, čućeš da je neko umro. Ako ti se štuca treba da kažeš “Ko me spominje pao s kobile, ako je rod, ne d’o Bog”.

Ne propustite