Nigerija, zemlja gdje stradavaju i kršćani i muslimani zbog tuđih ideologija

Bliskoistočni islamski učenjaci stoje iza masovnih zločina koje su muslimani počinili nad ostalim muslimanima u sjevernoj Nigeriji. Ovu je tvrdnju iznio analitičar Instituta Tony Blair (TBI) Bulama Bukarti, nigerijski bivši sveučilišni imam. Bukarti, koji je savjetovao nadbiskupa Canterburyja, proučavao je brutalnu militantnu skupinu Boko Haram i njene ideološke utjecaje više od desetljeća, a trenutno i za veliko izvješće koje objavljuje TBI. Njegova otkrića ukazuju da su čak 44 od 46 takozvanih "učenjaka" koji utječu na Boko Haram Saudijci. Samo su dvojica iz Nigerije, iako ih nije još imenovao. Prema Bukartiju, koji citira nigerijskog predsjednika u nedavnom članku, čak 90 posto žrtava ove terorističke skupine bili su muslimani - brojka koju osporavaju kršćani i obavještajni izvori.

"Boko Haram ne vjeruje da smo muslimani", piše on. "Oni imaju ekskluzivno usko tumačenje islama, a tko se ne slaže, otpadnik je. Ovo je ideologija s Bliskog istoka. Iz dokumenata koje sam kodirao, od 46 znanstvenika na koje su se pozivali, samo su dvoje Nigerijci. Njih 44 su saudijski ili bliskoistočni učenjaci". Bukarti kaže da ti "učenjaci" djeluju prema uglavnom anakronističkim tekstovima, koji su nastojali ukloniti slabe ili pretvarati se u gorljivije vjernike prema ekstremnom čitanju Kur'ana razvijenom za vrijeme mongolskih invazija Mezopotamije u 14. stoljeću. "Jedanaest najčešće korištenih tekstova koji opravdavaju ubojstva su iz samog Kur'ana, izvučeni iz konteksta", kaže imam koji se suočava s prijetnjama smrću sebi i svojoj obitelji zbog izlaganja činjenica.

Nevjerojatnih 60 000 ljudi, i muslimana i kršćanina, umrlo je od ruke Boko Harama i drugih milicija samo u Srednjem pojasu ove velike afričke zemlje od 2000. godine, a 350 000 je raseljeno. Boko Haram raselio je još 2,5 milijuna ljudi, uglavnom žena i djece, u široj regiji. Nigerija postaje "najveće ubojstvo kršćana na svijetu" zbog napada Boko Harama i militanata Fulanija, kaže vodeća dobrotvorna organizacija Međunarodna kršćanska briga koja procjenjuje da je u posljednjem desetljeću u zapadnoafričkoj državi, najmnogoljudnijoj na kontinentu, ubijeno između 50.000 i 70.000 kršćana. Oko 206 milijuna ljudi u Nigeriji gotovo je ravnomjerno podijeljeno između muslimana i kršćana. Islam je dominantna vjera na sjeveru, a kršćanstvo na jugu - ali većina ubojstava događa se u srednjem pojasu Nigerije, gdje se sastaju polovice zemlje.

Ovaj progon ima nekoliko različitih poriva, na temelju grupa i mjesta. Boko Haram je posvećen oslobađanju Nigerije od svih zapadnih utjecaja, u čemu vide i kršćanstvo. Oni također žele stvoriti islamski kalifat u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Zapadnoafrička provincija Islamske države (ISWAP) je po idealima vrlo slična Boko Haramu, ali oni imaju i druge razloge. Često napadaju kršćane kako bi se osvetili za smrt i napade na Daeš i druge muslimane širom svijeta. Jedan od primjera toga bilo je pogubljenje 11 kršćana, snimljeno na videu prošlog Božića, 24. prosinca 2019. Na videu je grupa rekla da su ta ubojstva bila odmazda za smrt Abu Bakra al-Bagdadija, vođu Daeša. Što se tiče militanata iz reda naroda Fulani, ovo je vrlo složeno pitanje s društveno-ekonomskim, etničkim i vjerskim razlozima. Kao socijalno-ekonomski pokretač, Fulani su uglavnom stočari migranti kojima je potreban pristup zemljištu. Kršćanske poljoprivredne zajednice Srednjeg pojasa također trebaju pristup istoj toj zemlji. To stvara napetosti kada stoka koristi farme ili farme uzgajaju usjeve u stočnim zemljama. Postoji vjerovanje da su Fulani povijesno posjedovali veći dio sjeverne Nigerije u onome što je bilo poznato kao Sokoto kalifat. Zbog toga neki misle da Fulani pokušavaju povratiti kontrolu nad onim što vide kao svoju zemlju. To ih navodi da napadnu i oduzmu zemlju onima koji nisu Fulani. Konačno, vjerski pokretač je činjenica da su Fulani uglavnom muslimansko stanovništvo. Kad napadaju ta poljoprivredna sela, često pale crkve, ubijaju pastire i uništavaju domove i trgovine kršćanima.

Službeno ime Boko Harama na arapskom je Jama’atu Sunna Lidda’awati wal-Jihad, što znači "Ljudi predani širenju poslanikovih učenja i džihada." Bukarti kaže: "Jedan od najčešćih citiranih tekstova Kur'ana je da" Nitko nije sudac osim Boga ... Tu se podrazumijeva da Nigerijci koji se stavljaju u sustav po kojem ljudi, a ne Bog, donose zakon ili čak odbijaju javno odbaciti sekularnu vlast i protiviti se njoj, otpadnici su."

Otpadništvo u islamu odnosi se na muslimane koji su se tehnički i praktično izbacili izvan zaštite islama, a u nekim tumačenjima trebalo bi ih kazniti smrću. Sirijski pravnik Ibn Taymiyya, pišući u vrijeme invazije mongolskih ratnika na Mezopotamiju u 14. stoljeću, razvio je pravni sustav koji će kasnije nositi ime vahabizma i (neo)salafizma, budući da su ga usvojili fundamentalisti Muhammad ibn Abd al-Wahhab, Hasan al-Banna i Sayyid Qutb, s namjerom za iskorijeniti slabu ili "prikladnu" vjeru. Mnogi su Mongoli zapravo bili nestorijanski kršćani. Taymiyyina doktrina al-wala wal-bare - "ljubav i odricanje" - podrazumijevala je savezništvo isključivo s muslimanima i izbjegavanje nemuslimana. To znači antagonizirati nemuslimane kako bi izbjegli ugrožavanje islama. Najnovija mreža radikalnog tumačenja islama u izvedbi ISIL-a odnosno Daeša, kojemu se priklonio i Boko Haram, jest drskija i bezobzirnija od svojih prethodnika, ali ideje koje je vode dobro su utemeljene u radikalnim sunitskim mislima, koje se uče u medresama Saudijske Arabije.

Ono što je manje objašnjivo je tvrdnja o "90 posto muslimanskih žrtava" koju je nigerijski predsjednik Muhammadu Buhari iznio u veljači i koju je ponovio TBI. Izuzetno je teško dobiti precizne statistike čak i broj ljudi koje je Boko Haram ubio. Većina podataka najčešće nisu pouzdani. U tom se slaže i spomenuti Bukarti, koji priznaje da je u Nigeriji često teško doći do točnih podataka čak i o najosnovnijim stvarima. Njegova je brojka, priznaje, "informirana procjena". On kaže: "Moja iskrena procjena je da odražava stvarnu situaciju na terenu jer je stanovništvo država koje je Boko Haram najviše pogodio - države Borno i Yobe – je više od 90 posto muslimansko, a napadi Boko Harama neselektivni su s bombama na tržnicama, garažama, školama i drugim javnim mjestima. Istina je da su crkve spaljene, kršćanska sela sravnjena i ogroman broj kršćana otet i ubijen, ali većina uništavanja bogomolja, paljenja sela, ubojstava i otmica pogodila je muslimane. Od područja lokalne vlasti koje je srušio i preuzeo Boko Haram, 21 - Konduga, Bama, Kala / Balge, Ngala, Monguno, Mafa, Dikwa, Damboa, Magumeri, Kukawa. Mobbar, Abadam, Marte, Guzamala, Kaga, Nganzai, Buni Yadi, Bursari, Gujba i Gulani - većinom su muslimani. Područja lokalne uprave Gwoza i Aski / Uba države Borno, sa značajnom kršćanskom manjinom, također su pogođena, ali muslimansko stanovništvo tamo patilo je podjednako. Područja s kršćanskom većinom u državama Adamawa i Taraba - Madagali, Mubi, Michika - kasnije su teško pogođena, ali manje u usporedbi s Bornom i Yobeom. Znam ta područja vrlo dobro jer sam tamo odrastao i prodavao stvari kao tinejdžer na tamošnjim seoskim tržnicama."

Velečasni Gideon Para-Mallam, osnivač mirovne zaklade Para-Mallam sa sjedištem u Josu u državi Plateau, koji je prisustvovao savjetovanjima Ureda vanjskih poslova i Commonwealtha o sjevernoj Nigeriji, također se slaže da je golem broj muslimana stradao od terorističkog djelovanja, ali da je predsjednikov govor politički motiviran, te da teorija o devedeset posto muslimanskih žrtava ostaje sumnjiva. Na kraju krajeva, nije ni bitno koliko je muslimana, a koliko kršćana stradalo na sjeveroistoku, već je bitno što Nigerija (i svijet) nastoji napraviti s tim problemom.

Uostalom, nije sigurno da se u svim ubojstvima radilo o Boko Haramu. Zlodjela koja su nomadski stočari Fulani, muslimani, počinili nad ostalim muslimanima, imaju različito podrijetlo, iako je zabrinjavajuće nedavno parlamentarno izvješće obznanilo da su neki Fulani usvajali obrazloženje Boko Harama. Nevolje su započele sitnom krađom mladih Fulanija u dvije države, a narasle su na široko naoružavanje stočara, zadiranje u tuđe farme, sve uz neodgovorne vladine mjere. Njihove žrtve nisu nimalo nevinije, jer su mnogi drugi narodi napadali Fulane, silovali žene i ubijali muškarce. Potom su Fulani počeli uz životinje kupovati i AK47 i ubijati posebno pripadnike naroda Hausa. Osam tisuća ljudi, pretežno Hausa muslimana, ubijeno je kao rezultat toga od 2014. do danas samo na sjeverozapadu. Fulani su nasilna skupina, poprilično neznanstveno objašnjava Bukarti: "Živjeli su u divljini vjekovima. U zemljama sa slabim pravnim redom to je pravda u džungli s etno-vjerskim prizvukom. Tipični Fulan je nominalni musliman. Ne mole se redovito. U ramazanu ne poste. Boko Haram nedavno je regrutirao neke Fulane, posebno u sjeverozapadnim i središnjim područjima. "

U multietničkom, multiplemenskom, multireligijskom i multikulturnom krajoliku Nigerije, vlada današnje države koja je primarno odgovorna za sigurnost i sigurnost svojih građana trebala bi prepoznati različite i isprepletene pokretače zločina i usmjeriti posebne politike, no kapacitet središnje vlade je slab, ogrezao u korupciju i poslove s vodećim svjetskim energetskim kompanijama.