NAKON PRVOG SIMPTOMA NASTUPA SMRT: Ovo je NAJPODMUKLIJA bolest koju prati ovakav OTOK

Pacijenti kod kojih još nije otkrivena često se primaju u bolnicu zbog bolnih grčeva u trbuhu, nerijetko se i hirurški otvaraju.

Kada otok postane bolest i kada može da uguši, riječ je o rijetkoj i nasljednoj bolesti koja se naziva hereditarni angioedem. Pacijenti kod kojih još nije otkrivena često se primaju u bolnicu zbog bolnih grčeva u trbuhu, neretko se i hirurški otvaraju.

Do otkrivanja uzroka tegoba uglavnom prođe čitava decenija. Ohrabrujuće je što je Srbija jedna od četiri evropske zemlje koje odvajaju novac za savremeno liječenje ove bolesti. Najmodernija terapija ovim pacijentima sprječava pojave opasnih otoka i tako im omogućava normalan život.

Doktorka Slađana Andrejević, specijalista alergologije i imunologije Kliničkog centra Srbije, kaže da se ova bolest manifestuje u vidu ponavljajućih, lokalizovanih otoka koji traju od dva do pet dana: Često se pogrešno dijagnostikuje kao upala slijepog crijeva i bez razloga operiše!

- Dijelovi tijela koje otok zahvata mogu da budu ekstremiteti, genitalije, lice, usne, vrat i grlo, kao i unutrašnji organi. Kada se otok pojavi na nekom od unutrašnjih organa, često se pogrešno dijagnostikuje kao upala slijepog crijeva, čir na želucu ili žučni napad. Zbog toga čak trećina ovih pacijenata bude nepotrebno podvrgnuta hirurškoj intervenciji.

Najopasnije je grlo

Najopasnije je kada se otok potpuno nepredvidivo pojavi na jeziku i grlu, jer to stanje može da se završi ugušenjem za manje od 20 minuta bez odgovarajuće ljekarske pomoći.

- U ovom slučaju, dok nije bilo odgovarajućih lijekova, pacijentima je hirurški otvaran grkljan da bi mogli da dišu, nažalost bilo je i fatalnih ishoda - kaže dr Andrejević.

Napadi koji se javljaju su nezaobilazni, uglavnom su nepredvidivi, a mogu da budu pojačani stresom, kao i raznim drugim provocirajućim faktorima i dramatično utiču na narušavanje kvaliteta života oboljelog, jer ne mogu na posao, u školu, putovanje...

Tok bolesti različit je kod svakog pacijenta. Neki imaju češće, a neki rjeđe napade. U našoj zemlji liječenje hereditarnog angioedema omogućeno je iz budžeta za rijetke bolesti.

- Sredinom ove godine u Srbiji je za prvog pacijenta obezbjeđena profilaktička terapija - kaže dr Radovan Mijanović, alergolog Kliničkog centra Srbije. - To je terapija koja omogućava da se napadi spriječe, a ne da se saniraju kada do njih dođe. Efikasnost ovakvog načina liječenja se pokazala vrlo visokom, jer kod osam od 10 pacijenata je tokom primjene ovog načina liječenja izostao napad.

U ovom trenutku u našoj zemlji na najsavremeniji način liječe se dva pacijenta sa hereditarnim angioedemom. Oni su odabrani na osnovu težine kliničke slike i učestalosti napada. Svi ostali liječe se primjenom lijekova intravenski ili injekciono u vrijeme napada. Mnogi su obučeni da sami sebi daju lijekove i tako saniraju napad.