DA LI STE ZNALI? Evo kolika je u stvari NORMALNA TEMPERATURA, mnogi su cijelo vrijeme pogrešno mislili
Svijet je u toku žestoke borbe protiv pandemije korona virusa, i dok ljekari pokušavaju da spasu ljudske živote, a stručnjaci razmišljaju kako da što efektivnije suzbiju zarazu, naše je da poštujemo mjere samoizoloacije i pratimo pojavu simptoma ukoliko do njih dođe.
Kao jedan od glavnih simptoma infekcije korona virusom, pored suhog kašlja, najčešće se navodi povišena tjelesna temperatura. Ona je prvi alarm koji treba da nam ukaže da nešto nije u redu sa našim zdravljem.
"Jedan od najvažnijih znakova infekcije je povišena tjelesna temperatura", objašnjava doktor Valed Džavaid iz medicinskog centra Mount Sinai u Njujorku. Ipak, i u tome postoji "kvaka":
"Ali, vi i dalje ne znate kakva je bila temperatura vašeg tijela prije nego što je porasla", dodaje on za "NY post".
Nedavno istraživanje pokazalo je da starije osobe imaju nižu temperaturu od mlađih, kao i da je normalna tjelesna temperatura kod žena nešto viša nego kod muškaraca. Temperatura takođe može da varira od ciklusa spavanja. Takođe, tjelesna temperatura zavisi i od visine, težine, fizike aktivnosti, vremenskih prilika, menstrualnog ciklusa, uzbuđenja, toga šta imate obučeno...
Raspon normalnih vrijednosti je od 36°C do 37°C kada se mjeri pod pazuhom, a razlikuju se od osobe do osobe i mijenjaju se tokom dana uslijed različitih faktora, ali riječ je o minimalnim i prolaznim varijacijama.
Naravno, zdravstveni radnici ne mogu da znaju kakvi su uobičajeni obrasci temperaturi kod svake pojedinačne osobe, pa svoje savete temelje na prosečnim vrednostima stanovništva. Pa ipak, ni te vrednosti nisu konstantne, i većina se odnosi na temperaturu izmerenu u ustima, što se smatra preciznijom od infracrvenog pregleda čela. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti ističe da je temperatura viša od 37.8 povezana sa gripom, dok tamošnji Nacionalni institut za zdravlje tvrdi da odrasla osoba sa temperaturom većom od 37. 2 ima groznicu.
Pre trenutne pandemije, bolnice bi uglavnom procenjivale temperaturu i u odnosnu na nju postupale su drugačije u zavisnosti od toga ko je pacijent i kakvu dijagnozu ima. Škole u Americi su imale različite pragove kada roditelji treba da ostave svoje dijete sa temperaturom kod kuće, a granična vrednost bila je 37°C što je gotovo univerzalno prihvaćeno kao osnovna ljudska temperatura.
Našu tjelesnu temperaturu kontroliše hipotalamus, koji deluje kao termostat, održavajući temperaturu vitalnih organa prilično konstantnom. Senzori temperature u nervnim završecima, koji su zaduženi za osjećaj vrućine ili hladnoće, podstiču hipotalamus da započne prilagođavanje tom osjećaju proiuzvodeći drhtanje kako bi nas upozorio da nam treba zagrijavanje ili znojenje ako nam trea hlađenje. U bilo kom trenutku vaša koža može da bude oko 6 stepeni hladnija ili toplija od vaše unutrašnjosti. I ta razlika - i to koliko energije naše telo troši da održi organizam stabilnim - izgleda da utiče na to kako naš imuni sistem funkcioniše. Naime, brojne studije pokazale su da povišena temperatura zasebno od groznice može da pomogne u borbi protiv raznih infekcija, kako je objasnio profesor onkologije Mark Djurist na Medicinskom centru Djuk Univerziteta, jer "mnogo bakterija i patogena ne opstaju tamo gde je povećana temperatura".
S druge strane naučnici se ipak trude da dokažu da je hladnija prosječna tjelesna temperatura povezana sa dugovečnošću. Niža stopa metabolizma, a samim tim i niža temperatura, povezani su sa dužim životnom vekom u eksperamentalnim okruženjima sa smanjenim unosom kalorija, kada telo usporava radi uštede energije. U isto vreme, i druge tjelesne funkcije imaju benefite od niže tjelesne temperature, piše "NY Post". Profesor biologije na Stenfrodu Krejg Heler dokazali su da je umor mišića uzrokovan vrućinom, Za koju vjeruju da pokreće temperaturno osetljiv enzim koji djeluje kao sigurnosni ventil, zaustavljajući proizvodnju hemikalija koje podstiču mišićne kontrakcije kako bi se spriječilo sagorijevanje tkiva. Kada je Heler u eksperimentu koristio posebnu rukavice koja hladi krv dok se ruke pomjeraju kako bi hladio mišiće oni su mogli da nastave da rade. "Imao sam brucoše koji su mogli da urade više od 800 sklekova", rekao je.
Za sada nije jasno da li će i kako korona virus moći da promeni korišćenje tjelesne temperature kao dijagnostičkog alata. U kratkom roku, kaže doktor Džavaid sa početka teksta, poznavanje vlastite prosečne temperature i načina na koji to varira moglo bi da pomogne ljekarima u dijagnostikovanju i preciznijem liječenju neke bolesti.
On predlaže da sebi mjerite telesnu temperaturu u tačno određeno vrijeme nekoliko nedelja zaredom, a da po potrebi te podatke date svom ljekaru.
"Mislim da ćemo na kraju zaključiti, baš kao što ljudi dobro poznaju koliko im iznosi krvni pritisak, da bi trebalo da znaju i kolika im je tačna temperatura kada su zdravi", ističe on.
No, treba naglasiti da ako se osjećate bolesno, čak i ako toplomer pokazuje normalnu tjelesnu temperaturu, poštujte šta vam vaše tijelo govori.
Izvor: Žena Blic