Zašto sankcije nemaju učinka na libanonski Hezbolah
Libanonski Hezbolah je proslavio trideset i prvu godišnjicu postojanja Džihad al-Bine, svoje razvojne organizacije čije ime znači 'napor za obnovu'.
Svrha organizacije je pomoći ublažavanju posljedica Libanonskog građanskog rata i Hezbolahovog otpora protiv Izraela. Organizacija je poznata po infrastrukturnim projektima izgradnje, obrazovnim projektima i pomaganju izbjeglicama iz različitih sukoba koji su u nedavnoj prošlosti zapljuskivali Libanon. Zaklada je izgradila 1.200 domova do 1993. i 16.000 do 2006. Sjedište se nalazi u južnom predgrađu Bejruta. Sjedinjene Države su ga označile kao globalnu terorističku skupinu.
'Kao i vojnim poslovima, Hezbolah se od početka bavi političkim, kulturnim i zdravstvenim pitanjima', rekao je generalni tajnik Hezbolaha Hassan Nasralah 26. srpnja za 31. godišnjicu Džihada al-Bine. Govorio je putem video veze prikazanoj u džamiji u Dahijehu, južnom predgrađu Bejruta. Obljetnica - pod sloganom 'Mi nastavljamo' - široko je oglašena na kanalima za slanje poruka Hezbolaha i društvenim mrežama. Dolazi u vrijeme kada se 'Stranka Božja' suočava s najvećim pritiskom američkih sankcija ikad. Pristalice su širile videozapise i prezentacije u kojima se hvali Džihad al-Bina, navodeći njegove projekte i broj dosegnutih građana. 'Obuka za zaštitu okoliša: 258.000 korisnika', hvalili su se fotografijom objavljenom na Facebooku na kojoj se vidi kako djeca u žutim majicama (boja Hezbolaha) skupljaju smeće s plaže. Drugi internetski podsjetnik nagovijestio je da je glavni projekt udruženja Al-Abas za distribuciju pitke vode isporučio 9,1 milijuna barela vode građanima.
Dužnosnici Džihada al-Bine otvoreno priznaju ulogu Irana za financiranje, koja dolazi kao dio šire pomoći pružanja novca, oružja i ideologije Islamske Republike za svoje libanonske opunomoćenike. Naime, Iran je osnovao Hezbolah u osamdesetima, ali rukovođenje stranke i pokreta leži u potpunosti u rukama libanonskih šijitskih Arapa. Uloga Irana jest velika, ali ne i presudna. Bilo je nebrojeno slučajeva u prošlosti kada se dvije strane nisu slagale, pa je bilo i suprotnih mišljenja.
Sveukupno, Teheran osigurava Hezbolahu oko 700 milijuna dolara godišnje, prema američkoj procjeni koju je spomenuo državni tajnik Mike Pompeo. Ostali regionalni saveznici također su podržali pružanje usluga Džihada al-Bine. Sirijska vlada, kojoj pomažu borci Hezbolaha, opskrbljuje program pošumljavanja u Libanonu. Prije rata, Sirija je svake godine davala milijun sadnica drveća. Za vrijeme sukoba prestalo je ovo opskrbljivanje na tri ili četiri godine. Ali u posljednje četiri godine, pod vodstvom predsjednika Bašara al-Asada, Sirijci šalju 350.000 sadnica godišnje. Džihad al-Bina dijeli biljke općinama i poljoprivrednicima - besplatno, kao "poklon sirijskog naroda Libanoncima". Iz udruge kažu da djeluje po cijelom Libanonu, iako je većina radionica i usluga koje oglašava izgleda koncentrirana na jugu i u dolini Bekaa, gdje Hezbolah ima široku podršku. Takvi projekti u zajednici daju korijene za šire političke saveze - u ovom slučaju prilično doslovno.
Političke su veze općenito krhke, ali društvene veze su, nasuprot tome, daleko trajnije. Svejedno, američke sankcije - dio kampanje 'maksimalnog pritiska' na Iran i njegove punomoćnike, imale su određeni učinak. Postoje neki problemi u vezi s politikom štednje - padom ekonomskog i administrativnog učešća u radu, manjkom novca, ali uglavnom društvene poluge Hezbolaha i dalje djeluju. No, Hezbolah nije država i libanonska vlada ima obvezu osigurati opće potrebe građana. Ekonomske sankcije zasigurno imaju učinaka na pomoć ljudima i njihovim potrebama, ali učinak sankcija na popularnost Hezbolaha nije velik: ako uopće postoji, on je tek površan.
U ožujku je Nasralah rekao da je Hezbolahu 'potrebna njegova popularna podrška i zagrljaj.' Od 2017. američka riznica sankcionirala je 50 pojedinaca, poduzeća i organizacija povezanih sa strankom. U srpnju je imenovala dva člana parlamenta Hezbolaha, zajedno s glavnim sigurnosnim pregovaračem skupine, personom non grata i koji se sada nalaze na popisu sankcioniranih osoba. Promatrači kažu da zategnuti odnosi izazivaju pukotine; ali bez održive alternative, dužnosnici Hezbolaha vjerojatno neće biti zabrinuti zbog gubitka političke potpore. Ljudi se žale i nisu sretni, ali Hezbolah nije zabrinut jer ljudi nemaju kamo otići. Ne postoje održive alternative Hezbolahu. Hezbolah često organizira komemorativne događaje poput onog koji se održavao za Džihad al-Binu. Iako nisu nove, oni služe Nasralahu da komentira libanonsku i regionalnu politiku, ali i povijest i pripovijeda o raznim aktivnostima 'Stranke Božje' za trenutne i potencijalne pristaše. Ovdje je prisutna jasna poruka, jer se radi o načinu i pokazivanju ne samo šijitskim zajednicama sve što je stranka učinila za njih i zašto je trebaju podržati.
Slični događaji ove godine uključivali su proslave izviđača Hezbolaha, Al-Kišafa Al-Mahdija i obljetnice raznih događaja. Džihad al-Bina dobio je potporu, posebno među šijitskim zajednicama, početkom 1990-ih za pomoć u obnovi nakon libanonskog građanskog rata i nakon rata između Hezbolaha i Izraela u srpnju 2006. godine. U 33-dnevnom sukobu oštećeno je 120.000 kuća, 700 škola, a ekološka šteta bila je 'teška', navodi se u UN-ovom izvješću. Oko 120.000 ljudi izgubilo je posao, dok je 1.100 Libanonaca i oko 150 Izraelaca ubijeno. Ministarstvo financija Sjedinjenih Država imenovalo je Džihad al-Binu terorističkom skupinom 2007. godine, rekavši da je korištena 'za prikupljanje sredstava za terorističku organizaciju Hezbolah. Džihad al-Bina upotrijebio je varljiva sredstva da bi tražio financiranje projekata od međunarodnih razvojnih organizacija', rekao je tada dokument iz američke riznice.
Analitičari smatraju da je podsjećanje na uspjehe povijesti Hezbolaha trenutno od presudne važnosti, s obzirom na financijske teškoće pod pritiskom američkih sankcija. Naravno, sankcije će načeti rad organizacije, ali Džihad al-Bina će igrati ključnu ulogu u podršci Hezbolahu prije nego što se skupina prilagodi svojoj novoj situaciji, kao što je to uradila nebrojeno puta u prošlosti. Džihad al-Bina odavno je u tom smislu od pomoći i dalje funkcionira. Postoji simbioza između Hezbolaha i njegove zajednice. Ova organizacija je stvorila dobru volju podržavajući ljude u teškim vremenima, pa će ljudi sada podržavati njih. Zapravo, teška vremena će poticati solidarnost zajednice. Potpuna podrška događa se i protivljenjem praksama američkih pritisaka na kompanije za društvene medije, uključujući Facebook. Džihad al-Bina bio je jedan od nekoliko entiteta Hezbolaha kojima su njihove stranice na Facebooku zatvorene u lipnju, što je potaknulo otvaranje novih stranica koje su promovirane putem grupa za razmjenu poruka povezanih sa strankama. Sve ovo pokazuje privlačnost Hezbolaha i koliko povjerenje imaju ljudi u njih i koliko je međusobnog povjerenja.
Status Hezbolaha kao legitimne političke stranke, terorističke skupine, pokreta otpora ili neke njegove kombinacije sporno je pitanje. Postoji velika razlika između američke i arapske percepcije Hezbolaha. Nekoliko zapadnih zemalja službeno klasificira Hezbolah ili njegovo vanjsko sigurnosno krilo kao terorističku organizaciju, a neki od njihovih nasilnih djela opisani su kao teroristički napadi. Međutim, u većini arapskog i muslimanskog svijeta Hezbolah se naziva pokretom otpora koji se bavi nacionalnom obranom. Čak i u Libanonu, ponekad je Hezbolah kao 'milicija' ili 'nacionalni otpor' bio sporan. U Libanonu, iako nije općeprihvaćen, Hezbolah se smatra legitimnom nacionalnom organizacijom otpora koja brani Libanon, a libanonski ministar informacija zapravo ga opisuje kao važnog saveznika u borbi protiv terorističkih skupina. U arapskom svijetu Hezbolah se općenito smatra ili destabilizirajućom silom koja djeluje kao iranski zalog protiv država poput Egipta i Saudijske Arabije, ili kao popularni sociopolitički pokret koji pokazuje snažno vodstvo, smislenu političku akciju i opredjeljenje za socijalnu pravdu.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nikad nije na popisu sankcija Hezbolah označilo terorističkom organizacijom, iako su neki njegovi članovi to učinili pojedinačno. Velika Britanija je Hezbolahovo vojno krilo navela kao terorističku organizaciju, do svibnja 2019. kada je ovo imenovanje postalo obilježje čitave organizacije. Rusija Hezbolah smatra legitimnom društvenopolitičkom organizacijom, a Kina ostaje neutralna i održava kontakte s Hezbolahom. U svibnju 2013., Francuska i Njemačka objavile su kako će se pridružiti ostalim europskim zemljama pozivajući na uvrštavanje Hezbolaha na europsku crnu listu.