U kućnom zatvoru i s elektronskim narukvicama VIŠE STOTINA OSOBA!
Stotine osuđenih u BiH na zatvorsku kaznu do godine dana, nije iza rešetaka, nego grijehe za neko od krivičnh djela okajavaju na drugi način.
Kontrola kretanja
Ukupno je izrečeno 864 takve presude u prošloj godini, a najviše je onih koji su umjesto u strogi, pravi, upućeni u kućni zatvor uz elektronski nadzor. Riječ je o tome da takvi osuđenici imaju obavezu nositi elektronsku narukvicu , koja kontrolira njihovo kretanje koje je ograničeno na određeni prečnik iz kojeg ne smiju izaći.
Lažna uzbuna
Iako je kućni zatvor itekako privilegija u odnosu na izdržavanje kazne zatvora u kazneno-popravnim zavodima jučer je u Ministarstvu pravde FBiH potvrđeno da su 23 osobe u 2018. godini prekršile zakonske odredbe za ovu pogodnost i da će zbog toga ostatak kazne provesti iza rešetaka.
Nadležni nerado govore o tome na koje sve načine osuđenici u kućnom zatvoru pokušaju prevariti sistem i osloboditi se narukvice, a ipak ne otići u zatvor. Iako elektronska narukvica pri pokušaju nasilnog skidanja,izlaska iz granice određenog prečnika kretanja alarmira najbližu policijsku stanicu, saznajemo da je bilo i „lažnih uzbuna“. Primjerice i kada se tjelesna temperatura osuđenika spusti ispod 20 stepeni, narukvica „zazvoni“ u najbližoj stanici policije. Zabilježen je i takav slučaj da je policija odmah intervenirala sumnjajući da je osuđenik skinuo narukvicu ili da je umro.
Kako funkcionira narukvica
U kuću osuđenika dolazi tim koji instalira uređaj i pokaže mu granice koje se postave na osnovi presude koju izrekne sud. S obzirom da zakon u ovakvim slučajevima ostavlja mogućnost i da osoba radi, ako sud procijeni da osuđenik mora odlaziti na posao kako bi prehranio porodicu , to joj se i odobrava.
Novčana kazna
Alternativa za zatvorsku ćeliju i to samo za one osuđene do godine zatvora su još rad za opće dobro na slobodi i zamjena zatvorske kazne novčanom kaznom. U zatvor ne moraju ni osobe kojima je izrečena mjera sigurnosti i za koje je propisano obavezno psihijatrijsko liječenje u odgovarajućoj ustanovi. U Republici Srpskoj osuđenici nemaju pravo na rad za opće dobro umjesto zatvora do godine, kao ni mogućnost da plate do 12 mjeseci zatvora. Uštede u budžetima su glavni razlog izricanja alternativnih krivičnih sankcija jer boravak osuđene osobe u kazneno-popravnom zavodu dnevno košta između 80 i 100 KM, a putem elektronskog nadzora jedna osoba dnevno predstavlja trošak od 20 maraka.