GAZIVODE, JEZERO O KOJOM BRUJI CIJELA SRBIJA KRIJE TAJNU: Na dnu jezera pronađena groblja, crkva, a to nije sve, RONIOCI ŠOKIRANI!
Hidroelektrana Gazivode na Kosovu krije tajnu na dnu ovog jezera.
Međunarodni tim naučnika pronašao je spomenike srednjovekovne kulture na dnu jezera Gazivode na Kosmetu maja ove godine.
Tajna skrivena gotovo pola vijeka na dnu jezera Gazivode, koje je nastalo 1977, konačno je "isplivala" na površinu! Međunarodni tim podvodnih arheologa i naučnika, poslije višemjesečne pripreme i pretrage, ispod površine ovog jezera na sjeveru Kosova pronašao je neprocenjivo kulturno i istorijsko blago, prenijele su tada Novosti.
Ostaci dvora čuvene srpske srednjovjekovne kraljice Jelene Anžujske, kula zvonara iz 13. vijeka, dvije srednjovjekovne crkve, devet rimskih nekropola, dio su otkrića koje svjedoči o životu srpske dinastije, ali i drugim razdobljima historije ovog tla.
Istraživanje dna jezera deo je projekta koji je okrenuo Beograđanin Dušan Jovovića i njegovog tima, a sva istraživanja su pretočili u dokumentarni film o svim novim otkrićima - "Gazivode, putevi Jelene Anžujske".
Svjedočanstvo o tome kako je živjela i vladala jedina srpska vladarka proglašena sveticom, sadržat će dijelove igranog i dokumentarnog filma. Rasvijetlit će zašto je majka Svetog kralja Milutina, prabaka Dušana Silnog, i posle osam vekova i dalje intrigantna, i zašto je bila ispred vremena, ne samo svog, već i našeg. Kao posebna senzacija projekta je mogućnost da su istraživači otkrili mesto na koje su prenijete mošti Jelene Anžujske, za kojima se decenijama traga.
''Istraživanje Gazivoda najveće je podvodno istraživanje u Srbiji, a prvo veliko na prostorima Kosmeta uopšte, od kada su šezdesetih godina prošlog vijeka jugoslovenske vlasti odlučile da potope 14 srpskih naselja, škole, crkve, arhološka nalazišta...''
Voda koja je tada "progutala" tragove stare osam vijekova na prostoru Zubinog Potoka, puštena je za potrebe elektrane "Obilić B" i vodosnabdijevanje tog dijela Kosmeta. Jezero je dugo 22 kilometra i duboko 107 metara.
''Sve je urađeno vrlo brzo, bez studioznog i ozbiljnog ispitivanja, popisa, uprkos apelima tadašnje stručne javnosti, o čemu svjedoče natpisi iz medija - priča sagovornik Nosvosti. - Uspeo sam uz pomoć prijatelja posle duže potrage da dođem do razbacane i šture dokumentacije, da otkrijem da je srpsko stanovništvo, poslije potapanja, raseljeno - ne u druge dijelove Kosova , već u Kragujevac i Kraljevo. Sve to ukazuje da je, osim za potrebe snabdijevanja vodom i strujom, projekat rađen i pod pritiskom albanskih interesa. A što je pogubno, bez temeljnog popisa izuzetno vrijednih objekata.
Osim stručnjaka, istraživanja koja su na Kosmetu rađena tokom ledenih januarskih dana ne bi uspjela bez pomoći podvodnih arheologa iz Rusije.
'' Njih oko 40 došlo je kombijima iz Sankt Peterburga sa opremom vrijednom dva i po miliona eura. Samo činjenica da su na "minus 100", kada je najbolja vidiljivost pod vodom, danima ronili, govori o snazi i važnosti ovog poduhvata. Njihova lica, kada su izranjali, radosna i preneražena od onoga što su vidjeli, nedvosmisleno svjedoče o vrijednosti ovih otkrića.
Među podvodnim otkrićima su i ostaci škole za dame, vjerovatno prve srpske prosvetiteljke Jelena Anžujske, kao i dijelovi dvorca u potopljenom selu Brnjaci, odakle je upravljala terotorijom ondašnje Zete, Trebinja, Plavom, Poibarjem... ''- objašnjava Jovović. ''U školu koju je osnovala upisivala je siromašne devojke, učila ih pismu, muzici, vezu, pismenosti, a zatim ih udavala za srpsku vlastelu.
Vjeruje se da je kroz tu školu prošla i carica Milica. Istorija svjedoči da kralj Milutin vjerovatno ne bi bio to što jeste da nije imao tako obrazovanu, mudru i dalekovidu majku
Misteriozna dama plave krvi
Jedino što se može sa sigurnošću tvrditi kada je poreklo Jelena Anžujske u pitanju jeste da je bila iz ugledne plemićke porodice. Sve ostalo se samo nagađa. O njenim poduhvatima za vrijeme života Uroša i ništa se ne zna. U historiju je ušla kao srpska kraljica "fruškog" roda, a zbog toga što je južnoitalijanski kraljevi Karlo I i Karlo II, nazivaju u prepisci "dragom rođakom“, a oni su pripadali Anžujskoj dinastiji italijanskih vladara, i Jelena je ovjekovječena kao "Anžujska".
Arhiepsikop Danilo II koji je pisao žitije kraljice Jelene se, kada je njeno poreklo u pitanju, zaustavlja samo na tome da su neni roditelji bili vlastela "fruškog“ roda. Episkop Banjski i arhiepiskop Danilo II su radili na ustoličenju Jeleninog kulta u pravoslavnoj crkvi kako bi spriječili Rimokatoličku crkvu da pokrene pitanja groba i njene zadužbine Gradca kojeg je izgradila i u kome je i umrla.