PAZITE KOGA BIRATE: Jesmo li zaboravili šta je član Predsjedništva BiH radio u ratu?

Centralna izborna izborna komisija rapisala je opšte izbore  za 7. oktobar ove godine. 

No, predizborna kampanja domaćih političara započela je 17 mjeseci prije, te se uveliko zaoštrava. 

Tako je poznata većina kandidata za najvišu poziciju u državi. Šefik Džaferović kandidat je SDA za člana Predsjedništva BiH. Denis Bećirović, kandidat je SDP-a za Predsjedništvo BiH. 

Kanididat HDZ BiH za člana Predsjedništva na općim izborima 2018. godine je Dragan Čović, a Milorad Dodik kandidat je za člana Predsjedništva BiH iz reda sprskog naroda. Prvi put i Naša stranka ima kandidata, a to je Boriša Falatar.  

Od svih kanidata očekuje se da imaju besprijekorne biografije, ali to često nije slučaj. Tako su na adrese onih koji sjede u instituciji koja državu predstvalja na najvišem nivou stizale razne optužbe  za različite vrste kriminala, ratnog zločina, pa i genocida. 

KO JE DRAGAN ČOVIĆ 

Prema biografiji dostupnoj na stranici Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rođen je 1956. u Mostaru gdje živi sa suprugom Bernadicom, s kojom ima dvije kćerke Sanju i Danielu. Diplomirao je 1979. godine, a magistrirao 1989. na Strojarskom fakultetu u Mostaru te doktorirao na Sveučilištu u Mostaru 1996. Čović je član HDZ BiH od 1994. godine.

Čović od 1980. godine, pa sve do 1998. radi u mostarskom preduzeću SOKO, prvo u tehnologiji i kontroli, a kasnije u rukovodstvu, da bi od 1992. do 1998. bio i generalni direktor ove firme.

Radio je kao viši asistent na Strojarskom fakultetu u Mostaru, a kasnije je postao vanredni, pa redovni profesor Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje i na Ekonomskom i na Filozofskom fakultetu.

Od 1998. do 2001. godine bio je zamjenik premijera i ministar finansija u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Izabran je za člana Predsjedništva BiH 2002. godine, ali ga je s te pozicije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown u martu 2005. godine, nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja.

Na općim izborima 2010. godine, Čović je  izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali umjesto toga, zauzima delegatsko mjesto u Domu naroda.

O TROŠKU BH. BUDŽETSKIH OBVEZNIKA OTPUTOVAO U RUSIJU

Čović je poznat kao bh. političar koji rijetko propušta utakmice hrvatske reprezentacije, te je tako često viđen na tribinama kako bodri nogometnu reprezentaciju ove zemlje.

Budući da dolazi iz reda hrvatskog naroda, ova vijest i ne bi bila toliko iznanađujuća da nije podatka kako na ove utakmice većinom odlazi o trošku bh. budžetskih obveznika, kao što je to bio slučaj i sa odlaskom na Svjetsko prvenstvo u Rusiju.

"Aktivno praćenje nogometnog Svjetskog prvenstva u Rusiji nije zaobišlo ni Bosnu i Hercegovinu, unatoč žalu što i nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine nije prisutna na velikoj pozornici i turniru najboljih svjetskih ekipa. Predsjednik Čović je odavno pokazao da je veliki navijač i da aktivno prati te redovno zaigra najvažniju sporednu stvar na svijetu", piše u saopštenju HDZ-a.

 ŠTA JE ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BIH RADIO U RATU?

"Molimo vas nam za potrebe ZI „SOKO“ Mostar omogućite izuzimanje deset (10) zatvorenika s ciljem obavljanja određenih poslova/  podizanje i postavljanje zaštitne ograde oko ZI SOKO“, pisalo je u molbi Dragana Čovića Slobodanu Praljku.

Naime, tokom ratnog perioda Dragan Čović obnašao je dužnost direktora mostarske firme "Soko". U dokumentu kojeg ste mogli vidjeti iznad, Čović traži od bivšeg generala HVO-a Slobodana Praljka da mu za potrebe firme obezbijedi zatvorenike kao radnu snagu.

"Ova molba još jednom govori u prilog onome o čemu se u javnosti već dugo špekuliše – da je Čović tokom rata u BiH uz podršku rukovodstva Herceg-Bosne u Sokolu korisito radnu snagu zatočenih Bošnjaka iz zloglasnog logora Heliodrom. Vijeće je zaključilo da su u svim zarobljeničkim centrima na području "Herceg-Bosne" zarobljenici bili pothranjeni, higijenski uvjeti su bili očajni, medicinske njege nije bilo... Posebno teški uvjeti su bili u samicama u logorima Heliodrom i Dretelj.  Pripadnici HVO-a su zarobljenike redovno tukli i izlagali ogromnim patnjama. Zarobljenici su morali pojesti obrok u svega nekoliko sekundi u logoru Heliodrom. Ako im to ne bi pošlo za rukom, bili su kažnjavani; morali su se polugoli valjati po usijanom asfaltu. Jedan od zarobljenika je natjeran da poliže svoju krv, "kako balijska krv ne bi ostala na hrvatskoj zemlji", pročitao je sudac Antonetti zaključak Vijeća tokom izricanja prvostepene presude hercegbosanskoj šestorci", piše "Slobodna Bosna".

Međutim, i pored ovih dokaza Čović nikada nije procesurin za ovaj slučaj.

REKORDER PO BROJU SUDSKIH PROCESA

Čović je apsolutni rekorder među političarima po broju sudskih procesa, ali ni za jedan nije pravomoćno osuđen.

Za tri godine, koliko je obavljao dužnost ministra finansija, protiv Čovića su podignute tri optužnice. Uz slučaj poznat kao „Eronet“ u kojem mu je suđeno zajedno sa Žarićem i ostalim, vođen je i sudski postupak zbog afere „Lijanovići“. Čović je bio optužen za nezakonito izdavanje uputa i omogućavanje firmama „Lijanovići“ i „Mesna industrija Lijanovići“ da izbjegnu platiti skoro 39 miliona KM carinskih obaveza i tako ostvare nezakonitu dobit, piše "CIN".

U trećem slučaju Čović je bio optužen da je zajedno sa Edhemom Bičakčićem, tadašnjim premijerom FBiH, nenamjenski potrošio 7,8 miliona KM budžetskih rezervi. Tim novcem su kupljeni i renovirani stanovi zaposlenicima u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Iz svih sudskih procesa Čović je izašao kao pobjednik. Slučajevi su padali zbog zastare, nedostatka dokaza ili gubljenja dokumenata. On je gradio političku i karijeru sveučilišnog profesora.

Nakon pozicije federalnog ministra finansija odlazi u Predsjedništvo BiH. Sa te funkcije ga je 2005. godine zbog optužnice smijenio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashwon.

Čović je 2010. godine postao delegat državnog parlamenta, a od 2014. je ponovo u Predsjedništvu BiH.

Na čelu je Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH zadnjih deset godina i paralelno predaje studentima na Strojarskom, Ekonomskom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

ŠTA SVE POSJEDUJE DRAGAN ČOVIĆ

Lider HDZ-a, prema imovinskom kartonu iz 2014., ima kuće u Mostaru i Širokom Brijegu. Supruga Bernadica posjeduje poslovni prostor i suvlasnica je advokatskog ureda. Prema imovinskom kartonu, Čović nema automobil, a supruga vozi Audi 3. Naveo je da je kreditno opterećen 150.000 KM.

Čović je na ime plate tokom 2013. godine zaradio 67.463 marke, odnosno 5.621 KM mjesečno. Na ime naknada je zaradio još 12.571 KM te dodatnih 10.000 na ime honorara. Ukupno je tokom 2013. godine zaradio 90.034 KM.

Više o imovinskom kartonu pročitajte na OVOM linku. 

Pazite koga birate!