Zašto se nikada ne bi trebali svađati s nekim na Facebooku?

Vidjeli ste to stotinu puta. Objavite svoje mišljenje ili pritužbu, ili link članka na Facebooku. Neko ostavi komentar u kojem izrazi svoje neslaganje s tim što ste vi objavili. Neko drugi postavi komentar također i izrazi svoje neslaganje s osobom koja je prva komentarisala, ili neslaganje s vama, ili neslaganje i sa vama i sa tom osobom koja je prva komentarisala. Onda uskaču i drugi i izražavaju svoja mišljenja. Temperamenti se sukobljavaju. Koriste se teške rijei. Uskoro se vi i nekoliko vaših prijatelja nađete usred virtualne prepirke u kojoj uvrede pršte na sve strane, pa čak i prema ljudima koje niste nikada upoznali.

Sve se to događa zbog jednog jednostavnog razloga: mi na različite načine reagujemo na ono što ljudi pišu i na ono što govore, čak i ako su te dvije stvari potpuno iste. To je rezultat fascinantnog novog eksperimenta kojeg su proveli naučnici sa univerziteta Berkeley i Chicago. U toj studiji 300 učesnika su čitali, gledali video ili slušali argumente o nekim gorućim temama kao što su rat, abortus ili country i rap muzika. Nakon toga oni su bili intervjuisani o svojim reakcijama na mišljenja sa kojima se ne slažu.

Njihov odgovor generalno je poznat svakom ko je ikada ušao u političku diskusiju – široko rasprostranjeno vjerovanje da su ljudi koji se ne slažu s vama ili previše glupi ili previše nezainteresovani da znaju bolje. Međutim, postojala je znaajna razlika između onih koji su gledali ili slušali nekog kako priča i onih koji su identične rijei čitali u formi teksta. Oni koji su slušali ili gledali nekoga manje su odbacivali govornika kao nekog neinformisanog ili bezdušnog za razliku od onih koji su čitali.

Taj rezultat nije bio iznenađujući za jednog naunika koji je dobio inspiraciju za ovaj eksperiment kakon što je i sam prošao kroz slično iskustvo. „Jedan od nas čitao je u novinama isječak iz govora političara s kojim se nikako nije složio,“ rekla je naučnica Juliana Schroeder za The Washington Post. „Iduće sedmice on je čuo taj isti govor na radiju. Bio je šokiran time koliko je različita njegova reakcija bila na tog političara kada je čitao i slušao isti govor.“ I dok su se pisani komentali naučniku činili pretjeranim, iste rijei izgovorene naglas zvučale su razumno.

Prema ovom istraživanju, najbolji način da ljudi koji se ne slažu izglade svoje nesuglasice i premoste razlike i dođu do kompromisa jeste da razgovaraju jedni s drugima kao što su ljudi imali običaj raditi u gradskim vijećnicama ili za večerom. Međutim, sada kad se većina naših interakcija odvija putem sociajalnih mreža, online chatova, tekstualnih poruka i emailova, razgovor uživo postao je veoma rijetka pojava. Vjerovatno nije slučajno to što nikada nije bilo više političkog neslaganja i generalno jetkosti.

Šta bi vi trebali poduzeti po tom pitanju? Za početak, ako želite izgraditi uvjerljiv slučaj kada se radi o vašem političkom mišljenju ili ako želite predložiti nešto, bolje je da napravite kratki video (ili se pridružite neijem videu) umjesto što ćete napisati ono što imate za reći. U isto vrijeme, kad god čitate nešto što je neko drugi napisao a to vam zvuči pretjerano zapamtite da problem možda leži u tome što te informacije primate u vidu teksta. Važno je da budete objektivni, pokušajte čitati naglas ili neka vam neko drugi čita.

Ako ste već uvučeni u prepirku preko Facebooka, ili Twittera, Instagrama, emaila, ili tekstualnih poruka, i ako je sa druge strane osoba koja vam je bitna, nemojte kucati bezbroj komentara. Umjesto toga dogovorite izlazak na kafu na kojem možete razgovarati licem u lice. Ako to nije moguće, onda barem pozovite tu osobu telefonom.