Zbog OVOG se prekomjerno debljate: Evo koje je rješenje za osobe koje imaju problema s viškom kilograma
Čak i oni koji nemaju problema s težinom nekad su skloni osuđivati one koji imaju problema s viškom kilograma, smatrajući ih slabićima koji nemaju dovoljno snažnu motivaciju. No je li problem gojaznosti uistinu tako jednostavan? Jesu li gojazni ljudi uistinu nemarne osobe koje izbjegavaju svaki oblik fizičke aktivnosti ili kod mnogih od njih postoje neki složeniji uzroci gojaznosti na koje nije tako lako utjecati?
Kod nekih ljudi je pretilost porodično obilježje gdje je problem u genima zbog kojih se ljudi prekomjerno debljaju. No članovi obitelji ne dijele samo zajedničke gene. Oni imaju uglavnom sličan stil života, prehrambene navike su im slične i to može imati utjecaj na pretilost.
Teško je razdvojiti životne i genetske faktore, no često geni imaju ključnu ulogu kada govorimo o pretilosti. Ipak, geni se mogu pobijediti ako imate znanje, samodisciplinu i spremni ste na odricanje.
Ljudi koji imaju genetske predispozicije za debljanje, mogu smanjiti tu mogućnost za 40 posto ako se redovito bave tjelovježbom. Tjelovježba je isto stvar navike, koju je najlakše steći još u djetinjstvu. Zato je bitno da roditelji koji imaju genetsku predispoziciju za pretilost, svojoj djeci od malena usađuju navike redovite tjelovježbe. Isto tako, djeci treba od malena usađivati zdrave prehrambene navike u umjerenim porcijama.
U problemu pretilosti, osim obitelji, važnu ulogu ima i okolina te kultura hrane određenog područja gdje netko živi. U velikim gradovima je fast food previše dostupan, kao i ostala gotova hrana. U ruralnim područjima se još uvijek uzgaja domaća hrana, koja se dobro priprema i u puno manjim porcijama nego što ćete dobiti ako odete jesti u restoran, pa se smanjuje i mogućnost prejedanja.
No bez obzira gdje živjeli, svi možemo utjecati na ono što jedemo i možemo se redovito baviti tjelovježbom.
Sve više ima živih primjera da učenje i samodisciplina dovode do željene težine koju znaju i održavati. Problem je što se danas previše hrane reklamira pod zdravom hranom, a ona je zapravo bogata skrivenim masnoćama i šećerima i sadrže puno više kalorija no što bi trebalo. Takve kalorije ne stignemo potrošiti i one se pretvaraju u masnoće, i evo nagomilanih kilograma.
Na Klinici Mayo uzrok gojaznosti objašnjava se na vrlo jednostavan način: “Mada geni mogu jednim dijelom doprinijeti pojavi viška kilograma ili gojaznosti, naša je tjelesna težina naposljetku ipak posljedica načina ishrane i fizičke aktivnosti. Unos prevelike količine kalorija, sjedilački način života ili kombinacija oba spomenuta faktora s vremenom vode do gojaznosti” (kurziv dodan). Isti izvor dalje navodi: “To što je netko nasljedno sklon debljanju ne znači da mora biti debeo. (...) Bez obzira na to što kažu geni, na kraju će o našoj težini odlučiti naš izbor hrane i fizička aktivnost.”
Očajni ljudi koji žele vratiti svoju prijašnju figuru troše milijune dolara na razne programe i sredstva za mršavljenje. Što stručnjaci kažu o tome? “Protiv gojaznosti se vrlo teško boriti i većina ljudi koja smršavi ne uspije zadržati tu težinu”, stoji u knjizi Food Fight. “Čak i one najoptimističnije procjene kažu da samo 25 posto onih koji smršave uspije sačuvati željenu težinu, i to često nakon mnogo pokušaja.”
Opasnosti povezane s gojaznošću
Gojaznost može prouzročiti teške zdravstvene probleme. Dr. Scott Loren-Selco, neurolog s Medicinskog instituta Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji, upozorava na opasnost od pojave dijabetesa tipa 2 čak i kod mladih koji su gojazni. (Vidi Probudite se! od 8. svibnja 2003.) On kaže: “S time se susrećemo svaki dan i, vjerujte mi, to je više nego strašno. Često im [mladima koji su gojazni] kažem da ih mogu odvesti u bolnicu i pokazati im što ih možda čeka u budućnosti — ljude koji su oslijepili, kojima su amputirani udovi te bezbroj drugih koji su potpuno oduzeti uslijed [dijabetesa] tipa 2, a sve zbog toga što su gojazni.” Što je jedan od uzroka gojaznosti među mladima? “Mladi si mogu priuštiti ogromne hamburgere i pomfrit, pa to i čine”, kaže dr. Loren-Selco. “Nitko im ne kaže da to nije dobro, naročito ne oni koji proizvode i prodaju brzu hranu, a, iskreno rečeno, ni većina liječnika koji još uvijek ne znaju puno o zdravoj prehrani.”
Dr. Edward Taub, istaknuti pisac na području zdrave prehrane, kaže: “U posljednje je vrijeme sve popularnije, čak se smatra kulturnim, vjerovati da je u današnjem suvremenom društvu sasvim normalno i prihvatljivo biti debeo. To je uistinu nevjerojatan uspjeh onih koji se bogate prodajući nam hranu od koje se debljamo.”
Stručnjaci kažu kako je moguće da su ljudi kruškolike građe, to jest oni kojima su nakupine masnog tkiva raspoređene na bokovima, zdraviji od onih koji su jabukolike građe, kod kojih je masno tkivo raspoređeno oko trbušnih organa (naročito ako obim struka prelazi 90 odnosno 100 centimetara). Zbog čega? Zbog toga što “masno tkivo u predjelu trbuha povećava rizik od visokog krvnog tlaka, bolesti koronarnih arterija, dijabetesa, moždanog i srčanog udara te određenih oblika raka”, stoji u knjizi Mayo Clinic on Healthy Weight. “Ukoliko ste kruškolike građe — imate široke bokove, bedra i stražnjicu — zdravstveni rizici kod vas nisu tako veliki.”
Koje je onda rješenje za milijune odraslih i djece koji imaju problema s viškom kilograma i koji zbog toga mogu imati teških zdravstvenih problema? Postoji li neko djelotvorno sredstvo protiv gojaznosti?
Što je indeks tjelesne mase?
Što nam otkriva?
Indeks tjelesne mase (ITM) predstavlja omjer visine i težine na temelju kojeg možemo odrediti imamo li samo nekoliko kilograma viška ili smo već gojazni. Prema navodima stručnjaka iz Klinike Mayo, idealne vrijednosti indeksa tjelesne mase kreću se od 18,5 do 24,9. Kod onih čiji indeks iznosi 25 do 29,9 govori se o povećanoj tjelesnoj težini, a sve iznad 30 smatra se gojaznošću. Koji je vaš indeks tjelesne mase? Trebate li možda posjetiti liječnika kako biste bili sigurni jeste li gojazni?
Indeks tjelesne mase dobije se tako da se težinu (izraženu u kilogramima) dvaput podijeli s visinom (izraženom u metrima). Naprimjer, ako imate 90 kilograma, a visoki ste 1,8 metara, vaš indeks tjelesne mase iznosi 28 (90÷1,8÷1,8=28).
Normalna težina Povećana težina Gojaznost
ITM 18,5-24,9 25-29,9 30 i više
Visina (m) Težina (kg)
1,47 53 i manje 54-64 65 i više
1,50 56 i manje 57-67 68 i više
1,52 57 i manje 58-69 70 i više
1,55 59 i manje 60-71 72 i više
1,57 61 i manje 62-73 74 i više
1,60 63 i manje 64-76 77 i više
1,63 66 i manje 67-79 80 i više
1,65 67 i manje 68-81 82 i više
1,68 70 i manje 71-84 85 i više
1,70 72 i manje 73-86 87 i više
1,73 74 i manje 75-89 90 i više
1,75 76 i manje 77-91 92 i više
1,78 79 i manje 80-94 95 i više
1,80 80 i manje 81-97 98 i više
1,83 83 i manje 84-100 101 i više
1,85 85 i manje 86-102 103 i više
1,88 89 i manje 90-106 107 i više
1,90 90 i manje 91-108 109 i više
Što je kalorija?
Što je kalorija? To je jedinica za mjerenje količine topline. Kad se znojimo, mi sagorijevamo kalorije, odnosno toplinsku energiju. U prehrani “kalorija je količina topline koja je potrebna da se kilogram vode zagrije za točno jedan Celzijev stupanj” (Balance Your Body, Balance Your Life). Dnevna količina potrebnih kalorija, odnosno energije, razlikuje se od osobe do osobe, ovisno o visini, težini, dobi i fizičkoj aktivnosti.
Premalo se krećete ako
▪ najveći dio dana provodite sjedeći — gledajući televiziju, za radnim stolom ili u automobilu — drugim riječima, ako ste fizički neaktivni
▪ rijetko hodate više od 100 metara
▪ radite posao koji ne iziskuje fizičku aktivnost
▪ barem jednom tjedno ne vježbate 20 do 30 minuta