Obratite pažnju: KRAĆE SPAVANJE POVEZANO JE SA GOJAZNOŠĆU I DIJABETESOM

Ako nemamo dovoljno sna, onda nemamo ni dovoljno energije na poslu, a ni kod kuće.

Danas se spavanje razvilo u pravi luksuz. Tako danas spavamo u najudobnijim krevetima, pod najtoplijim pokrivačima u toplim sobama ispunjenim raznim mirisima.

Nije teško zaključiti da čovjek itekako spavanju pridodaje veliku važnost. Ali zašto je san toliko bitan?

Što se događa prilikom spavanja

Kada odemo na spavanje snižava se temperatura tijela te se polako javlja pospanost.

Potrošnja kisika opada za oko 8%, mišići i živci u tijelu se opuštaju.

Zabluda je da se naš mozak prilikom spavanja odmara, naprotiv, on je itekako aktivan.

Tijelo se odmara dok mozak procesuira razne informacije i iskustva prikupljena tijekom dana kao i neke podsvjesne sadržaje prikupljene tijekom našeg života.

Pored meditacije, spavanje je jedan od blagoslova prirode koji nam omogućava da se očistimo od nagomilanog životnog stresa nakupljenog u našoj svijesti koji sprečava naš mentalni i spiritualni razvoj.

Možemo reći da postom čistimo tijelo od nečistoća, dok zdravim snom i meditacijom čistimo svoj um.
 

Utjecaj sna na zdravlje

Tokom prošlog stoljeća provedena su brojna istraživanja utjecaja sna na zdravlje, i dobiveni su zanimljivi rezultati.

Naprimjer, 1999. napravljena je studija u kojoj je sudjelovalo 11 mladih i zdravih ljudi, a promatrane su funkcije endokrinih žlijezda i metabolizma.

Tokom studije osobe su 16 noći uzastopce provele u jednoj klinici, te su kroz tri perioda spavale određen broj sati.

Tako su u prvom periodu spavale 8 sati, u drugom 3 – 5 sati, a u trećem 12 sati.

Pokazalo se da je upravo u drugom periodu njihov organizam bio najmanje otporan na stres, te je primijećen disbalans hormona.

Također, njihovo tijelo nije bilo u stanju da pravilno apsorbira ugljikohidrate kao ni da procesuira glukozu, što na kraju dovodi do povećane količine inzulina.

Kasnije je primijećeno da ako osoba dulje vremena provodi neispavana, odnosno ako ima loše navike spavanja, to može dovesti do raznih bolesti kao što su  depresija, šizofrenija, razni hormonalni poremećaji itd.

Dokazano je da san...

• poboljšava pamćenje, kreativnost i koordinaciju
• utječe na zdravlje srca
• važan je za mršavljenje
• jača intelektualne i fizičke sposobnosti
• potiče ljepotu i dugovječnost
• štiti od depresije
• jača imunitet

Istraživanja su pokazala da je kraće spavanje povezano sa gojaznošću i dijabetesom. Novo proučavanje, obavljeno na Medicinskom fakultetu Vejl Kornel u Dohi (Katar), pokazalo je da smanjenje sna za 30 minuta dnevno negativno utiče na gojaznost i rezistentnost na insulin.

U današnjem ubrzanom svijetu, ljudi često manje spavaju tokom radnih dana, da bi onda to nadoknadili tokom vikenda, Ali, nedostatak sna tokom radnih dana može da dovede do dugoročnih metaboličkih poremećaja, koji mogu da dovedu do pojave dijabetesa tip 2, ili da ubrzaju njegovo napredovanje.  Tek posljednjih decenija naučnici su počeli da shvataju da rasprostranjeno “zakidanje” na snu ima loše posljedice po metabolizam, a nalazi ovog istraživanja sugerišu da dovoljno sna doprinosi održavanju normalne telesne težine i prevenciji dijabetea.

Pokazalo se da je u poređenju sa ostalim grupama pacijenata sa dijabetesom tip 2, ona koja je manje spavala tokom 7 radnih dana, imala 73% više šansi da razvije i gojaznost. A tokom 6 mjeseci, manjak sna se već pokazao kao značajno povezan sa gojaznošću i rezistencijom na insulin. Statistički gledano, za 12 mjeseci, sa 30 minuta spavanja manje radnim danom, rizik od gojaznosti se povećava za 17%, a rizik od rezistencije na insulin čak 39%, što je vrlo ozbiljno.

Autori istraživanja zato savetuju da u terapiji metaboličkih poremećaja treba uzeti u obzir sve faktore koji na to utiču – uključujući i dužinu sna. Dakle, zdrava navika da se dovoljno spava radnim danima, a ne da se manjak nadoknađuje vikendom, može biti ključna komponenta da za uspješniju prevenciju i liječenje dijabetesa tip 2.