Za mnoge je proljeće početak borbe: Evo koji su najčešći proljetni alergeni koje trebate izbjegavati!

Zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka najjača je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Peludna hunjavica je sezonska alergijska bolest gornjih dišnih puteva i  najčešći je oblik alergijske reakcije. Procjenjuje se da svaki deseti čovjek ima peludnu hunjavicu.

Osim sezonskih alergija postoje i cjelogodišnje alergije koje su najčešće uzrokovane alergijskom reakcijom na grinje iz kućne prašine, spore plijesni i životinjske dlake.

Alergije kroz godišnja doba

Sezona peludi traje nekoliko mjeseci vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku, a izlaganje je teško izbjeći. U pravilu biljke cvjetnjače proizvode male količine peludi koje se prenose kukcima, pčelama i pticama, dok ostale biljke koje nemaju mirisne,šarene cvjetove kojima bi  privlačile kukce proizvode velike količine peludi i  oprašuju se  uz pomoć vjetra koji  raznosi peludna zrnca na velike udaljenosti. Peludna zrnca tih biljaka izazivaju alergijske reakcije kod ljudi.

Najčešći uzročnici alergijskih reakcija su peludi trava, drveća i korova.Sezona oprašivanja počinje već  u kasnu zimu i rano proljeće. Krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta. Na njih se u ožujku nadovezuje cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U prvim proljetnim mjesecima najjače alergogeno djelovanje imaju lijeska i breza. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj-srpanj).Ljetni i kasno ljetni alergeni su peludi raznih korova, osobito ambrozije.

Većina alergija razvija se u djetinjstvu, te  je sklonost alergijama nasljedna. Ako jedan od roditelja ima alergiju 25 % su šanse da i njegov potomak ima istu sklonost,a ako oba roditelja imaju alergiju šanse da i njihov potomak razvije alergiju tijekom života je 75-80 %.

Simptomi proljetnih alergija

Simptomi alergijskih bolesti gornjih dišnih putova su svrbež nosa,očiju ili usta,otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos,pojačana vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje i kašljanje.  Ponekad su otečeni kapci, crvene i suzne  oči (alergijski konjuktivitis), te smanjen ili čak potpuni gubitak  njuha.

Najčešći simptomi alergijske reakcije donjih dišnih putova su suh, podražajni kašalj, osjećaj težine i pritiska u prsima, otežano disanje, zviždanje   pri disanju, otežano podnošenje napora.

Kod težih oblika bolesti uzrokovanih jakom senzibilizacijom sluznice dišnih puteva može doći do razvoja alergijske astme osobito u mlađoj  životnoj dobi. 

Dijagnoza

Klinička slika i vrijeme pojave simptoma praćenjem peludnog kalendara pomoći će u postavljanju dijagnoze alergije. Kada se smire simptomi bolesti  potrebno je utvrditi uzrok alergije različitim testiranjima i pretragama, a to su:

alergološko kožno testiranje na inhalacijske alergene, tzv.Prick test kod kojeg se potencijalni alergeni unose u ili na kožu, te se mjeri  lokalna reakcija na koži,
krvni testovi kojim se određuje ukupna količina imunoglobulina IgE (RIST) i specifičnih IgE protutijela za pojedine alergene (RAST),te
citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile.
Kod sumnje na razvoj alergijske astme potrebna je i pulmološka obrada:

spirometrija kojom se ispituje plućna funkcija: postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih,
radiološka dijagnostika i
testovi provokacije s metakolinom ili suhim zrakom kojim se potvrđuje preosjetljivost dišnih puteva.

Pupanje i cvjetanje biljaka je znak da je zima gotova, a za mnoge i početak borbe s proljetnim alergijama.

Možete smanjiti uzimanje lijekova ako naučite kako izbjegavati proljetne alergene.

Pelud
Pelud je prah zelenkasto žute boje. Pomaže stablima, cvjetovima i travama da se razmnožavaju. Tijekom proljeća probleme uzrokuje pelud s drveća a tijekom ljeta pelud s trava i korova.

Snup sprej pelud
Plijesan
Plijesan je alergen jednako kao i pelud. No, plijesni je potrebno malo više da uzrokuje alergijske reakcije. Plijesan je u toplijim krajevima najzastupljenija tijekom srpnja a u hladnijim, tijekom jeseni.

Izbjegnite alergene u prirodi
Ako osjećate ozbiljne alergijske reakcije na pelud i plijesan, vjerojatno ćete htjeti ostati zatvoreni u svoom domu sa zatvorenim prozorima sve od travnja do studenog. Naravno, to neće funkcionirati. Također, plijesan i pelud će pronaći svoj put do vašeg doma. Što onda možete napraviti?

Planirajte svoje aktivnosti na otvorenom kada su dani malo hladniji i kada je manje vjetrovito. Najbolje je provoditi vrijeme na otvorenome nakon kiše. Izbjegavajte aktivnosti na otvorenome tijekom suhih, vrućih i vjetrovitih dana.
Razina peludi je najviša u jutarnjim satima, stoga sve svoje aktivnosti na otvorenome planirajte u popodnevnim satima.
Kada dođete izvana, svu svoju odjeću stavite na pranje, okupajte se i obucite čistu odjeću, naročito ako ste išli na izlet u prirodu ili vrtlariti.
U vrijeme alergija, može vam pomoći Snup koji brzo dovodi do olakšanog disanja na nos i bolje eliminacije sekreta. Djeluje u roku od 5 minuta a njegov učinak traje 6 do 8 sati.

Izbjegnite alergene u svom domu
Biti u zatvorenome ne znači da ste sigurni. Postoje brojni alergeni u vašem domu, bez obzira na to koliko pazite. Što onda možete napraviti?

Ljubimci, djeca i vaša obuća mogu unijeti pelud u vaš dom. Tepisi i otirači tu pelud mogu zadržati. Najbolje bi bilo da uklonite sve tepihe kako biste redovito mogli prebrisati podove i smanjiti razinu peludi.

Zatvorite sve prozore kada je vani toplo, suho i vjetrovito. Ako je vruće, rashladite dom na neki drugi način.

Nemojte odjeću, posteljinu ili ručnike sušiti vani. Unijet ćete svu pelud i alergene u svoj dom, a kasnije ćete imati bliski kontakt s njima.

Izujte se čim uđete u dom, nemojte obuveni hodati po domu. Na taj način nećete širiti pelud koja se zadržala na vašoj obući.

Redovito brišite prašinu jer prašina može sadržavati i pelud. Brisanjem prašine ćete osvježiti dom i smanjiti razinu peludi.

Pripazite na mjesta s visokom vlažnosti gdje je povećan rizik od stvaranja plijesni. Redovito ih zračite i održavajte ih što je više moguće suhima.