Cijepa li se Islamska zajednica i u Crnoj Gori

Region
Cijepa li se Islamska zajednica i u Crnoj Gori
Za razliku od slovenačke i hrvatske, koje su u sastavu Islamske zajednice u BiH, crnogorska ima potpunu autonomiju. Za sada.

Prije nekoliko godina Islamska zajednica Srbije podijelila se na dva dijela - IZ Srbije sa sjedištem u Beogradu i IZ u Srbiji sa sjedištem u Novom Pazaru. Reis-ul-ulema iz Beograda Adem ef. Zilkić tada je optužio muftiju sandžačkog Muamera ef. Zukorlića da podriva cijepanje jedinstvene zajednice muslimana i da želi dominaciju u sandžačkoj regiji.

Zukorlić se tada pozvao na historijsko jedinstvo muslimanske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, čije je sjedište bilo u Sarajevu i rekao da ne vidi razloga da se danas, bez obzira na državne granice, IZ Srbije ne vrati pod okrilje matice iz BiH.

Od tada do danas postoje dvije priznate IZ u Srbiji, beogradska i Mešihat iz Sandžaka.

Zukorlić, želeći povezati i crnogorske muslimane sa IZ u Sarajevu, odlučio je postaviti svoje imame u džamijama na sjeveru Crne Gore. Povjerenje je zadobio u Rožajama i drugim obližnjim mjestima, ali ne i kod reis-ul-uleme IZ CG Rifata ef. Fejzića. Fejzić je stekao ogromnu podršku crnogorskog političkog vrha, te se snažno usprotivio ujedinjenu IZ sa onom iz BiH, pravdajući to time da svi muslimani u CG nisu Bošnjaci po etničkom porijeklu i da Albanci muslimani u CG sigurno ne bi prihvatili da im ''duhovni centar'' bude Sarajevo, već bi se oni tada okrenuli Tirani.

Jedino je jasno da su se u ovu priču na mala vrata upleli i Turci, a u javnost je dospjela informacija da je prije dvije godine IZ CG potpisala ugovor sa njima, u kojem se, navodno, garantuje jedinstvo IZ u Crnoj Gori.

No, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i IZ CG tvrde da je glavnina ugovora sljedeće: "Strane potpisnice su se obavezale da će u svojim međusobnim odnosima poštovati načela odvojenosti vjerske zajednice od države i slobodi vjere, te da će međusobno sarađivati u cilju sveukupnog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka i promovisanja općeg dobra".

Hazbija Kalač, lider crnogorskog ogranka Zukorlićeve političke partije Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ) CG kaže sljedeće: "U toj tački eksplicitno je obavezana treća strana koja niti je prije vidjela, a ni kasnije potpisala ovaj Ugovor. Zamislite da se dogovarate i potpisujete ugovor sa nekim o vašim međusobnim odnosima i da tom prilikom obavežete treće lice koje niti je znalo o čemu se vi dogovarate, niti je pitano da li u nekim okolnostima koje vi predviđate, ono želi ponijeti dio tereta".

Zukorlić je stekao veliku podršku IZ u BiH, reisa Huseina ef. Kavazovića i većeg dijela sandžačkih Bošnjaka, pa se postavlja pitanje ko će u ovoj priči izvući deblji kraj?

Ne propustite