GLUMAC OTVORIO DUŠU: Bori se sa velikim poremećajem u organizmu VEĆ 25 GODINA!
Poznati bh, glumac otvorio je dušu za jedan hrvatski medij. Emir Hadžihafizbegović poznat je po brojnim ulogama u serijama i filmovima.
Svojim talentom je osvojio gledaoce sa područja Balkana. Uskoro ćemo imati prilike da ga gledamo u popularnoj "Audiciji".
Ovaj projekat se poslije 30 godina vraća u pozorišta na radost mnogih gledalaca. Nešto kraće od toga traje njegova velika borba. Već četvrt vijeka Emir pati od nesanice.
- Dvadesetpet godina borim se s nesanicom. Isto sve, ali tijelo se naviklo. Baci me oko dva i već sam oko pet, pola šest na nogama. I tako već 25 godina. Nikad nisam ustao poslije pola šest. Ima jedna zanimljiva stvar kad mogu spavati – kao suvozač. To je fenomen", zaključuje glumac, a prenosi portal Dnevnik.hr.
PROČITAJTE JOŠ:
PRIJE TRI MJESECA JE POBIJEDILA RAK: Poznata glumica sada izgleda neprepoznatljivo (FOTO)
Poslije duge bitke sa rakom dojke, glumica Šenon Doerti napokon je sretna jer se bolest povukla.
Naime, glumica koju javnost pamti kao Brendu iz serije "Beverly Hills" vodila je bitku sa karcinomom dojke, a svoje fanove na Instagramu je redovno obavještavala kako napreduje njena bitka za život.
Pa je tako objavljivala fotografije iz bolničkog kreveta, obrijane glave, na hemoterapiji…
Glumica je na radost mnogi prije tri mjeseca uspjela da pobijedi ovog opakog neprijatelja. Sada je čekaju kontrole, analize, ali čini se kako je najgori period njenog života iza nje.
Šenon se nedavno pojavila sa suprugom u jednom restoranu u Malibuu, a njen izgled je iznenadio mnoge. Budući da smo je do sada viđali ili sa perikom ili obrijane glave, glumica je sada iznenadila mnoge.
Sada ima svoju kosu, i izgleda zdravo, lice joj izgleda svježe, a dobila je i na kilažu. Fanovi su s oduševljenjem dočekali ove vijesti i fotografije.
TRAŽE 80.000 RADNIKA, POSAO MOŽETE I VI DOBITI: Ako znate nešto od ovoga raditi, PRAVAC U OVU ZEMLJU!
Švedska se suočava sa nedostatkom radnika, a situaciju nije uspio da poboljša ni migrantski talas koji je prije dvije godine zapljusnuo zemlju.
Nedavno istraživanje Konfederacije švedskih preduzetnika, čije članstvo broji preko 60.000 preduzeća pokazalo je kako je 75 posto kompanija imalo problema da pronađe dovoljan broj kvalitetnih radnika, prenosi Poslovni dnevnik.
- Nedostatak radnika trenutno je vrlo veliki i u mnogim je područjima postao akutan - ističe za "Blumberg" Torbjorn Haldin, ekonomista tog udruženja.
Prema podacima švedske berze rada, broj oglasa za posao po nezaposlenom je trenutno najveći od 2000. godine, a 12 od 15 sektora muči nedostatak radne snage. Najteža je situacija u građevinarstvu, obrazovanju, računarstvu i zdravstvu.
Jedini sektori u kojima ima dovoljno radnika su administracija i pravo, zatim prodaja i marketing, te mediji i dizajn.
Njihovo istraživanje je pokatalo kako je samo u augustu bilo 78.000 slobodnih radnih mjesta, devet odsto više nego godinu ranije i čak 41 procenat više nego prije dvije godine.
Veliki broj slobodnih radnih mjesta rezultat je ekonomskog rasta koji su analitičari banke Nordea nedavno opisali kao “suludo snažan” i daleko iznad potencijala švedske privrede. Službeni statistički podaci pokazuju da je švedski BDP u drugom kvartalu porastao za 1,7 odsto, a na godišnjem nivou četiri posto.
Vlada procenjuje da će ekonomski rast u ovoj godini iznositi 3,0 posto, a iduće će usporiti na 2,5 odsto. Centralna banka, Riksbank, takođe tvrdi da je pronalaženje radnika s odgovarajućim vještinama problem za ekonomiju, ističući da je nezaposlenost na približno jednakim nivoima kao prije finansijske krize 2008.
Ali, broj otvorenih radnih mjesta se u tom periodu udvostručio. Zavod za zapošljavanje Arbetsfermedlingen predviđa da će ove godine stopa nezaposlenosti pasti sa sedam na 6,6 odsto, a da će dogodine blago porasti na 6,7 procenata.
Ukupno posmatrano, bez posla je više od 300.000 stanovnika. Međutim, stopa nezaposlenosti među osobama rođenim u Švedskoj iznosi svega 3,9 posto - najmanje u 10 godina - dok među strancima iznosi 22 posto.
Ipak, nedostatak radne snage je s druge strane i dobra vijest za centralnu banku. To bi, naime, značilo da će ubrzati rast plata, što će dovesti do rasta inflacije, računaju u Riksbanci. Rast plata je posljednjih godina bio prilično anemičan, zadržavši se ispod tri posto od 2012. godine, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja.