U ovoj zemlji novac izumire

U Somalilandu zbog galopirajuće devalvacije, građani više ne žele novac voziti u tačkama, pa robe i usluge plaćaju mobitelom
Mala i međunarodno nepriznata zemlja na rogu Afrike mogla bi ubrzo postati uzor razvijenim zapadnim zemljama kad je riječ o novčarskom poslovanju. Samoproglašena država Somaliland, koja je nastala odvajanjem od Somalije 1991. godine, ubrzano razvija bezgotovinsko plaćanje, a virtualne transakcije mobitelom, sad su već na razini 50 posto ukupnog prometa i godišnje rastu za 10 posto. 

U ovako naglu modernizaciju plaćanja roba i usluga nisu se upustili zbog visokorazvijene tehnologije, već naprotiv - zbog siromaštva i galopirajuće devalvacije. 

Budući da država već 26 godina nije međunarodno priznata, u njoj ne posluje ni jedna inozemna banka, a domaća valuta - somalilandski šiling, rapidno gubi vrijednost. Jedan američki dolar danas vrijedi 9.000 šilinga, a samo prije godinu dana odnos je bio 1: 4.500. Za iole veću nabavku namirnica, novac treba nositi u velikim torbama, većim od onih u koje će se strpati kupljena roba. 
Nacionalna valuta uvedena je 1994. godine i koristila se za kupovinu oružja i financiranje rata protiv oružanih skupina, no ubrzo se količina novca počela nekontrolirano uvećavati njegovim tiskanjem po narudžbi političkih vođa za njihove osobne potrebe. To je rezultiralo devalvacijom valute koju danas, oni stariji voze ulicama glavnog grada Hargeise u tačkama, dok oni mlađi već odavno sve plaćaju mobitelom.

I drogu plaćaju mobitelom
Prazninu u nedostatku bankomata, koji u ovim uvjetima ne bi ni imali smisla, dvije privatne tvrtke - Zaad, pokrenute 2009. godine i noviji e-Dahab - nadomjestile su nedostatak internet-bankarstva, budući da nema ni interneta. Građani novac polažu u te tvrtke, a one ih prebacuju na njihove mobilne telefone. Građani plaćanje obavljaju tipkanjem brojeva i PIN-ova - što je operacija slična onoj kao kad se nadoplaćuje telefonski bon. Svaki trgovac na zidu svoje prodavaonice ima istaknut svoj personalizirani broj koji kupac upiše u svoj mobitel i prebaci novac za kupljenu robu ili uslugu.

Na taj način posluju već čak i prodavači na tržnicama, a neku vredniju robu poput nakita, više se ne može uopće kupiti za gotovinu, osim ako se ne plaća u eurima ili američkim dolarima. Tako se čak plaćaju i zeleni listovi khata - lokalnog lakog narkotika koji djeluje poput blaže vrste kokaina i prodaje se na tržnici glavnog grada. 
Novac u kolicima je siguran
- Ljudi su zadovoljniji ako mogu brzo dobiti svoju dozu khata, a to mogu samo ako brzo plate - dakle mobitelom, objasnio je lokalni prodavač. Pomoćnik u lokalnoj zlatarnici s osmijehom je rekao:

- Ne, nakit ne prodajemo za somalilandske shillinge. Pa trebalo bi nam tri sata da prebrojimo novac za najobičniju narukvicu. 

Na ulicama Hargeise tek tu i tamo može se još sresti ponekog starca koji i dalje buntove novca vuče u kolicima. Na pitanje kad će prijeći na plaćanje mobitelom, jedan od njih je mrzovoljno odogovorio:

- To je kao da me pitate kad ću umrijeti. Ne znam hoću li ikad početi plaćati mobitelom. To vam svatko može ukrasti iz džepa. Novac u kolicima je puno sigurniji.

 Ipak, Somaliland je na najboljem putu da postane prva zemlja na svijetu koja je prihvatila bezgotovinsko plaćanje i to će biti jedino u čemu će ova zemlja, barem u doglednoj budućnosti, preteći bilo koga. 

Pogledajte video: