ŽIVOT NA VISOKOJ NOZI: Pogledajte šta sve od imovine ima Ivica Todorić i bez čega bi mogao ostati!

Jednospratni dvorac je dugačak 54 metra i centralni je objekat imanja.

Iz predvorja na prvi sprat, kao u seriji "Dinastija", vode spiralne stepenice. Stilski namještaj u dvorcu dijelom je nabavljen u Hrvatskoj, a dijelom u inostranstvu.

U prizemlju je i nekoliko salona, do vinskog podruma i ogromne garaže vodi lift, a porodica se u dvorac uselila prije desetak godina.

Tamo živi cijela porodica, s tim da su svi smješteni u zasebnim krilima.

Zemljište je Todorić kupio još 1999. no tek kad je završio sudski spor oko zemljišta i kad su se pribavile sve dozvole krenulo se u uređenje, u koje je uložio oko 2,7 milijuna eura.

Koliko je platio zemljište, ne zna se. Rekonstrukciju plemićkog dvorca radio je poznati zagrebački arhitekt i profesor Branko Kincl, a nakon tri godine replika je završena. Projekt je vodila kompanija Tehnika. Zadnji vlasnik imanja bio je Ferdinand grof Kulmer, a zdanje je porušeno do temelja u podmetnutom požaru potkraj Drugog svjetskog rata.

Nakon toga, na mjestu nekad velebne rezidencije s renesansnim pročeljem ostale su samo hrpe kamenja. Todorić je obnovio i 70 hektara zapuštenog zemljišta u okolini dvorca, koje je pretvoreno u park.

Posebnost su i ugrađene cigle s originalnim Kulmerovim žigom, koje su ukomponovane u zid vinoteke. Podovi su obloženi hrastovim parketom i mramornim pločicama, a prozori i vrata napravljeni su u skladu s pravilima konzervatorske struke.

Salon ima staklenu stijenu koja gleda na park. Kuhinja je spoj modernog i tradicionalnog - u starinske elemente ugrađeni su, moderni kućni aparati. Tu je Todorić dao napraviti i bazen, saune, dio za osoblje i parking. Kako ne bi narušio istorijski izgled dvorca, bazen se ne vidi s ceste.

Takođe, okolina je uređena tako da su posađene samo autohtone biljke s Medvednice. Dvorac se obnavljao prema najstarijem grafičkom prikazu dvorca Kulmer, koji potiče iz prve polovine 19. vijeka i pokazuje kuriju prije pregradnje. Kada je dvorac predstavljen u medijima, rečeno je da će služiti u “reprezentativne svrhe”.