Lista od 10 najopasnijih droga na svijetu koja će vas zaprepastiti

Hoćete li postati ovisnik ovisi o mnogo faktora.

Tim neurologa, farmaceuta i ostalih stručnjaka sa Londonskog univerziteta pod vodstvom profesora Davida Nutta potrudili su se poredati narkotike upravo prema tome koliko lako izazivaju ovisnost. 

Njihove holandske kolege na temelju toga su razvili preciznu mjeru adiktivnosti, od 0 do tri. 

Ono što je šokiralo jesu visoke pozicije nikotina i alkohola na ovoj listi. I cigarete i alkohol su dozvoljeni i lako se daju nabaviti, iako imaju ogroman postotak zavisnosti u sebi.

S druge strane, marihuana se uopšte ne nalazi na ovoj listi, a i dalje je ilegalna u mnogim zemljama.

1. Heroin - 2,89

Njegova adiktivnost je zloglasna. Kao i ostali opijati djeluje izravno na opioidne receptore u mozgu i imitira endorfine, neurotransmitere koji smanjuju bol i izaziva osjećaj ugode i zadovoljstva. Dijelovi mozga zaduženi za osjećaj nagrade i učenje prepuni su tih receptora tako da čovjek koji si ubrizga heroin u biti trenira mozak da zahtijeva još. Ako se tome pridodaju nepodnošljivi simptomi koji prate apstinenciju i visoku topivost u masti ( zbog čega lako ulazi u mozak) nije čudno što je najgora droga na svijetu te što otprilike 23 posto ljudi koji su ikada probali heroin postaju narkomani. 

2. Crack 2,82

Iako crack i kokain u prahu imaju sličan kemijski sastav, pušenje obrađenog cracka izaziva bržu i snažniju euforiju koja traje kraće (10-ak minuta u usporedbi s 30-ak minuta koliko je čovjek "high" nakon šmrkanja kokaina). Intenzitet vrhunca u kombinaciji s praktičnom metodom uzimanja glavni su razlozi zbog kojih je neusporedivo više ovisnika o cracku nego kokainu. U 2010. procjenjuje se kako je samo u SAD-u bilo oko pola milijuna aktivnih ovisnika o cracku. 

3. Nikotin 2,82

Iako nikotin ne izaziva euforiju poput heroina ili cracka, sličan je prema principu djelovanja. Oponaša uobičajen neurotransmiter, i to toliko dobro da su neurolozi jedan od tipova acetilkolinskih receptora nazvali prema nikotinu. Redovito pušenje smanjuje osjetljivost tih receptora, što tjera pušače da moraju nastaviti uzimati nikotin samo kako bi im mozak normalno funkcionirao. Usprkos svim zabranama i porezima, samo u SAD-u je 50 milijuna ovisnika, a procjenjuje se kako je na Zapadu pušenje odgovorno za svaku petu smrt. 

4. Metadon 2,68

U kliničkom okruženju, tolerancija na metadon smatra se dobrom kada se liječi ovisnost o heroinu. Narkoman koji se liječi metadonom brzo će prestati osjećati euforiju koju izaziva i koristit će ga kako bi kontrolirao apstinencijsku krizu zbog heroina. Jedini problem je u tome što tolerancija na metadon znači – ovisnost o metadonu. 

5. Crystal meth 2,24

Nikotin i heroin stvaraju ovisnost izravno oponašajući prirodni neurotransmiter. Meth ide korak dalje – imitira dopamin (kemikaliju zbog koje osjećamo ugodu, primjerice nakon orgazma), ali ujedno i norepinefrin koji povećava budnost zbog čega neuroni otpuštaju više i jednog i drugog. Pritom uništava te neurone zbog čega drastično opada njihova prirodna proizvodnja. Zbog svega toga, ovisnik ulazi u začarani krug. Noćna mora za narkomane, san snova za dilere i proizvođače. 

6. Alkohol 2,13

Zbog toga što je alkohol široko dostupan, legalan i društveno prihvatljiv, alkoholizam je složeni problem. Ali kao narkotik je nevjerojatno jednostavan – i učinkovit. Simptomi apstinencijske krize toliko su drastični da mogu biti smrtonosni, a djelovanje na mozak je takvo da izaziva intenzivnu želju kod ovisnika. 

7. Kokain 2,13

Sprečava reabsorpciju dopamina u centrima za nagradu. Nakon što ga koristite dulje, mozak smanjuje broj receptora jer "misli" da ih ima previše. Manje receptora znači da mozak traži više kokaina itd. Kokain ne uništava dopaminske neurone poput metaamfetamina, zbog čega je i manje adiktivan, ali brza konzumacija ( ušmrkavanje), kratkotrajna euforija ( manje od sata) i brzi razvoj tolerancije svrstava ga u top 10 najgorih droga. 

8. Amfetamini 1,95

Obični amfetamin ( koji se na deklaraciji lijeka često navodi kao dextroamphetamine) možda ne uništava neurone i nije toliko adiktivan kao metaamfetamin, ali djeluje na iste centre. Zato se brzo razvija tolerancija što znači da se mora trošiti u sve većim dozama i sve češće. Nagli prestanak može izazvati tešku depresiju, anksioznost i kronični umor. A lijek za kronični umor upravo su lijekovi na bazi amfetamina. 

9. Benzodiazapini 1,89

Postoji dobar razlog zašto liječnici neće tako lako propisati lijekove za smirenje poput Valiuma i Xanaxa, osobito ako ih rabite već neko vrijeme. Oni povećavaju učinkovitost kemikalije nazvane GABA koja smanjuje reagiranje neurona. Tolerancija na ove lijekove se razvija brzo, pa nagli prestanak izaziva razdražljivost, tjeskobu i napadaje panike – što su sve razlozi zbog kojih bi ga htjeli uzeti ponovo. 

10. GHB 1,71

Gamahidroksibutirat razvijen je kao anestetik, koristio se kao depresiv, no do 90-ih godina prošlog stoljeća uglavnom se odustalo od kliničke uporabe zbog nuspojava. No tada je počeo biti rekreacijski narkotik. Prirodno se nalazi u stanica, a djeluje slično kao alkohol – izaziva veselje i opuštenost. No baš kao i alkohol simptomi odvikavanja su teški - nesanica, tjeskoba, vrtoglavica i povraćanje. Da stvar bude još gora, međusobno razvijaju toleranciju – ako više pijete trebat će vam i više GHB-a, pa ljudi često postaju ovisni a to niti ne slute