Danas je sveti Jovan Zlatousti i 1 stvar nikako ne treba uraditi: „Ko prekine nit, prekinuće život"

Kiosk
Danas je sveti Jovan Zlatousti i 1 stvar nikako ne treba uraditi: „Ko prekine nit, prekinuće život"

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave svetog Jovana Zlatoustog. Ovaj svetac je svoje ime zaslužio jer je imao dar lijepog govora, a u tom kontekstu nastali su i običaji koji se vezuju za ovaj praznik.

Sveti Jovan Zlatousti bio je carigradski patrijarh i jedan od tri Sveta jerarha. Autor je knjige „O sveštenstvu“, a zbog svojih retoričkih sposobnosti dobio je nadimak „Zlatousti“. Prema predanju, za života je bio omiljen među običnim narodom, kome se rado obraćao i tumačio Sveto pismo.

Jedno od najstarijih vjerovanja naših starih za praznik Svetog Jovana Zlatoustog jeste da onaj ko na taj dan prekine žicu ili nit, prekida i svoj životni tok. Zato se 26. novembra do ponoći nikako ne smiju koristiti igle za šivenje i pletenje, kao ni razboj za tkanje, piše Stil Kurir.

Sveti Jovan Zlatousti smatra se jednim od najučenijih svetitelja, pa se vjeruje da se na ovaj dan “valja” uzeti neka draga knjiga i pročitati barem dio, radi duševnog mira i svetiteljevog blagoslova.

Ko je bio sveti Jovan Zlatousti?

Rođen je u Antiohiji 354. godine. Učeći grčku filozofiju, Jovan se zgrozio nad grčkim neznaboštvom i prihvatio hrišćansku vjeru kao jedinu i potpunu istinu. Krstio ga je Meletije, patrijarh Antiohijski. Nakon smrti roditelja zamonašio se i počeo strogo da se podvizava. U tom periodu napisao je knjigu “O sveštenstvu”, a ubrzo su mu se, prema predanju, javili Sveti apostoli Jovan i Petar, proričući mu veliku službu, silnu blagodat, ali i veliko stradanje.

Kada je trebalo da bude posvećen u sveštenika, anđeo Božiji se istovremeno javio i patrijarhu Flavijanu (nasljedniku Meletija) i samom Jovanu. A kada ga je patrijarh rukopoložio, svi prisutni vidjeli su bijelog svjetlosnog goluba nad Jovanovom glavom. Proslavljen mudrošću, podvigom i snagom svoje riječi, Jovan je, po želji cara Arkadija, izabran za patrijarha Carigradskog.

Novo