Velika pobjeda Erdoana: Turska uvodi predsjednički sistem, uprkos kritikama Zapada

Turski parlament u subotu je usvojio sporni paket ustavnih promjena, otvarajući put za referendum o predsjedničkom sistemu koji bi uveliko proširio ovlasti ureda predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Odluka predstavlja pobjedu za Erdogana, polarizirajuće ali u javnosti popularne ličnosti, koga kritičari optužuju da postaje sve veći autokrata.

Tokom cjelonoćnog zasjedanja koje je završeno u subotu ujutru, poslanici su glasali u korist seta amandmana koji je predstavila vladajuća stranka, a koju je osnovao Erdogan. Reformski paket otvorio je put za minimalni prag neophodan da se mjere predlože na nacionalnom referendumu na konačno usvajanje.

Glasanju je prisustvovalo 488 poslanika U 550-članoj skupštini. Ukupno 330 parlamentaraca su glasala za, 142 protiv a petero je ubacilo prazne glasačke listiće koji su proglašeni nevažećim. 

Turski premijer Binali Yildrim pozdravio je rezultat glasanja, rekavši da je odluka sada u rukama turskog naroda koji će donijeti pravi izbor.

- Ne sumnjajte nikada da će narod sasvim sigurno donijeti najbolju odluku po pitanju ustavnih reformi. Naš narod će izaći da glasa, glasat će srcem i razumom i donijet će najbolji izbor za Tursku - izjavio je on poslanicima.

Referendum se očekuje najranije do 26. marta, ne kasnije od sredine aprila, sudeći po zvaničnicima vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP). Pored promjene sistema vlade, reformski paket će omogućiti predsjedniku da zadrži veze sa svojom strankom i da restruktuira najviše pravosudno tijelo.

Njime se povećava broj mjesta u parlamentu na 600, snižava se mininimalna starosna dob poslanika na 18 godina i predviđaju se istovremeni parlamentarni i predsjednički izbori svakih pet godina.

Zvaničnici vladajuće stranke tvrde da je snažna predsjednička funkcija potrebna za snažnu Tursku koja je u stanju da se nosi sa širokim spektrom unutrašnjih i vanjskih sigurnosnih prijetnji.

Opozicioni poslanici smatraju promjene pokušajem da se zacementiraju ovlasti Erdogana, koji je uveo de facto predsjednički sistem kada je preuzeo taj položaj u 2014. Neki se žale da ograničenja na medije i intenzivni pritisak kako bi se povinovali vladajućem mišljenju ne ostavljaju prostora da izraze svoje stavove, prenosi AP.