Da li je kriminal u BiH organizovaniji od policije?

Poslije još jednog burnog vikenda u Sarajevu obilježenog pucnjavama, tučama i napadima na službena lica, a sve u sjeni saobraćajne tragedije od prethodne sedmice, po ko zna koji put je dovedena u pitanje vjerodostojnost navoda iz MUP-a Kantona Sarajevo o "zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji".

Pitanje je sujevjerja da li građani radije prihvataju ono što vide na ulici i ono što pročitaju u prepunim rubrikama crne hronike, u odnosu na ono što im saopštavaju policijski službenici profila – Irfan Nefić. Bilo kako bilo, struka nam kazuje da sigurnosna situacija u Kantonu Sarajevo nije zadovoljavajuća, „bez obzira na rasvijetljenost slučajeva ili druge značajke koje nam prezentuju policijski izvještaji...“

Čak iako se zanemari zastrašujući bilans od prethodna tri dana (smrtni ishod i nekolicina povrijeđenih), strah s kojim građani svakodnevno žive gotovo da je postao nužno zlo sarajevske svakodnevnice, na koje se običan građanin mora sviknuti.

Lokalna policija i međunarodni kriminal

Osim što se stručnjaci za sigurnost ne slažu s navodima iz MUP-a KS o "zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji", dobrim dijelom upravo tom Ministarstvu pripisuju odgovornost za trenutno stanje (ne)sigurnosti. Naravno, uz sve popratne fenomene koji idu uz specifičnu i podijeljenu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, podijeljene policijske strukture, politizirano i neefikasno pravosuđe...

Ukoliko usporedimo neefikasnu bh. policijsku strukturu i pravosuđe s razgranatom kriminalnom scenom, koja je svoje pipke pustila na međunarodnom planu i dobrano se ustoličila u Bosni i Hercegovini, olako možemo zaključiti da je kriminal itekako organizovaniji od policije.

Jasmin Ahić, stručnjak za sigurnost i profesor na Fakultetu za kriminialistiku u Sarajevu, kazao je za Novi.ba da upravo u tome prepoznaje najveći problem, jer ne postoji mogućnost da rascjepkane policijske strukture daju efikasan odgovor na dobro umrežen kriminal koji ne poznaje granice.

„Željeli mi to priznati ili ne, mi smo žrtve jednog takvog političko-administrativnog uređenja. Dok se kriminalci umrežavaju, mi se razmrežavamo. To je najveći problem. Kriminalci se umrežavaju, a mi jednostavno imamo takvu situaciju na terenu da se razmrežavamo prvenstveno zbog administrativnog sistema koji nam to tako nalaže“, upozorio je.

„Ta rascjepkanost i ta nemogućnost da neko odgovori promptno u određenom trenutku otvara prostor kriminalcima da se ponašaju onako kako se ponašaju, odnosno da zloupotrebljavaju zamišljene administrativne linije za svoj kriminal“, kazao je prof. Ahić.

Prostor za bolju saradnju

Ubistvo Miroslava Lazarevića koje se desilo u noći sa subote na nedjelju u Beogradskoj ulici u Istočnom Novom Sarajevu, podiglo je prašinu i s druge strane entitetske linije. Pola sata nakon ubistva osumnjičeni Aleksandar Vidović i Saša Bulatović su uhapšeni u ulici Džemala Bijedića, odnosno u ulici Nedima Filipovića.

„Ta akcija je pokazala da postoji mogućnost dobre saradanje, uvezivanja. Dakle, riješen je slučaj osumnjičenih počinioca teškog ubistva u Istočnom Sarajevu, koji su pokušali da se prikriju u Kantonu Sarajevo, i ne samo da su otkriveni, nego su i lišeni slobode. To pokazuje da postoji mogućnost dobre saradnje, naravno, ako za to ima interesa“, kazao je prof. Ahić, dodavši da u područjima gdje se radi dobar posao postaje sasvim nebitno da li ima različitosti u političkom i administrativnom smislu.

„Niko nije bez odgovornosti bez obzira na rascjepkanost sigurnosnog sistema. Treba obratiti pažnju na to da je u Federaciji BiH decentraliziran administrativni sistem, za razliku od Republike Srpske koja ima cenraliziran administrativni sistem. I u jednom i u drugom imaju i pozitivne i negativne strane. Ali u svakom slučaju mislim da tu ima dosta prostora za bolju saradnju“, zaključio je prof. Jasmin Ahić za Novi.ba.