Dubinska analiza mandata premijera s najkraćim stažom u Vladi RH
Tihomir Orešković, predsjednik Vlade na odlasku, koji je jučer održao svoju zadnju, 42. sjednicu u Banskim dvorima, kao investitor, izjavio je na početku mandata, vidio je “good, bad and ugly”, a isto bi se moglo reći i sada kad odlazi s najmoćnije pozicije u državi i vraća se biznisu.
Prvog nestranačkog premijera, koji je u Hrvatsku došao kao povratnik iz Kanade, uz malo znanja hrvatskog jezika i bez političkog legitimiteta, pamtit ćemo kao dobroćudnog čovjeka koji je uz najbolje namjere htio pomoći državi u stabiliziranju financija, ali koji se kao političar nije baš najbolje snašao.
Ekonomski zaokret
Svi njegovi minusi zapravo se ne mogu toliko pripisati njemu koliko strankama koje su ga dovele u Banske dvore, tadašnjem HDZ-u i Mostu koji je inzistirao na nestranačkom premijeru, što se za njih poslije pokazalo kao dobar potez jer je često stajao uz njih nasuprot Tomislavu Karamarku, ali je za političke odnose u zemlji to rješenje djelovalo kaotično.
Je li Timu Oreškoviću političko neiskustvo više bilo prednost ili mana, teško je reći, ali činjenica jest da se bez podrške stranke, koju on nije imao, ne mogu mijenjati odnosi u zemlji. Toga je danas vjerojatno svjestan i Tihomir Orešković. Iza sebe je ostavio politički kaos, ali najmanje je za njega odgovoran. S druge strane, treba mu se priznati odlučnost da javne financije dovede u red i jasnu namjeru da se podigne kreditni rejting. Svom nasljedniku Andreju Plenkoviću u miraz ostavlja nikad manji deficit, smanjeni javni dug, rast svih gospodarskih pokazatelja, manji broj nezaposlenih i veći broj zaposlenih.
Dobra je to podloga za ekonomski zaokret.
No, Plenković će se odmah na početku mandata morati suočiti s nekoliko problema. Državi iduće godine na naplatu stiže više od 20 milijardi kuna duga, tu je i sporazum sa sindikatima o povećanju plaća, arbitraža s MOL-om oko upravljačkih prava u Ini, migracijski problemi, neriješena pitanja sa Srbijom, potencijalni problemi u Bosni i Hercegovini, restrukturiranje državnih tvrtki i dugovi cestarskih kompanija.
- Postavili smo dva jasna i mjerljiva cilja - sređivanje ekonomije te ubrzavanje ekonomskog rasta i poboljšanje standarda građana. Nismo uspjeli napraviti sve što smo htjeli, ali smo napravili puno i to se danas vidi - rekao je jučer Orešković na početku zadnje sjednice svoje Vlade, pojasnivši da nisu uspjeli u podizanju kreditnog rejtinga.
Poslao je tri poruke svom nasljedniku. Prvo je držati fiskalnu disciplinu i ne opustiti se. Drugo je provesti reforme jer bez njih nema dodatnog rasta. Kao primjer naveo je poreznu reformu, reformu javne uprave i zdravstvo.
Jezgra neefikasnosti
Predsjednik Vlade smatra da javna nabava ima veliki potencijal i da Hrvatska tu može uštedjeti. I treća poruka je poboljšati upravljanje javnim kompanijama.
- Tu vidim ogroman potencijal za rast. Tu je jezgra neefikasnosti koja se može poboljšati - poručio je.
Vlada je jučer prihvatila i Izvješće o radu na čak 1795 stranica iako je imala najkraći mandat u povijesti, u njemu se pohvalila dobrim gospodarskim rezultatima. Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović rekla je da su Izvješće pripremila ministarstva i druga državna tijela te je podsjetila da je Vlada u periodu od 28. siječnja do 12. listopada održala 42 sjednice, ukupan broj točaka dnevnog reda iznosi 641 točku, a ukupno trajanje tih sjednica iznosi 34 sata i 30 minuta.
- Ukupan broj zakona koja je Hrvatski sabor donio na prijedlog Vlade je 33, a ukupan broj donesenih akata Vlade je 1303 - rekla je ministrica Dubravka Jurlina Alibegović.
(Jutarnji.hr)