Angela Merkel izgubila Berlin, evo kako bi mogla izgledati politička budućnost Njemačke

Mecklenburg-Zapadno Pomorje i Saska-Anhalt, dvije njemačke savezne države u kojima je radikalno desna stranka AfD na lokalnim izborima nedavno ostvarila nevjerojatan uspjeh osvojivši 20 posto glasova, naoko nemaju baš neke naročite veze s hipsterskim Berlinom, piše Süudeutsche Zeitung.

No, na netom držanim lokalnim izborima u njemačkoj metropoli pokazalo se kako je i u toj utvrdi slobodne misli radikalna desnica prilično ojačala. AfD je, naime, osvojio 14.2 posto glasova. Lijevo orijentirana stranka SPD pobijedila je, doduše, sa osvojenih 21.6 posto glasova dok je slijedi CDU njemačke kancelarke Angele Merkel sa 17.6 posto glasova.
Tvrdu desnicu podupiru ljudi iz Istočnog Berlina

Postotak koji je AfD osvojio u Berlinu daleko je veći od onih u preostala dva gradova-država, Hamburgu i Bremenu. Ondje je osvojio jedva nešto preko pet posto glasova. No, pomalo je zastrašujuće kako takav izborni rezultat tvrde desnice narušava sliku Berlina kao kozmopolitskog, urbanog, tolerantnog i opuštenog multikulturalnog eksperimenta.

Kako su pokazale analize, njemačku tvrdu desnicu podupire ruralni dio Berlina koji je do pada Zida pripadao Istočnom bloku. Izvještaji s terena govore kako su stanovnici cijelih blokova unisono glasovali za AfD. Stanovnici tih kvartova s gađenjem su govorili o drugim dijelovima grada poput Neuköllna i Kreuzberga koji se standarno prikazuju kao najviše multinacionalni kvartovi Berlina.

Uvjereni su kako su ti kvartovi prepuni droge i nasilja koje se povezuje imigrantima, a vide ih i kao simbol dovršene islamizacije Zapada. A da situacija postane malo kompleksnija, za Afd nije glasao samo Istok. Desnici su se priklonili i zapadni dijelovi grada koji su dosad tradicionalno podržavali CDU.

Berlin je ponovno podijeljeni grad

Berlin je, dakle, podijeljen, jednako kao što je podijeljen i ostatak Njemačke. A ta podjela najviše pogađa stranke koje se moraju nositi s konkurencijom desno-populističkog AfD-a.

No, ovakva situacije tiče se, prije svega, CDU koji mora odlučiti hoće li se boriti za glasove radikalne desnice ili će ipak radije ostati vjeran svojoj političkoj agendi i okrenuti se novim koalicijskim partnerima.

CDU izbore u Berlinu nije izgubio zbog Merkel

Slobodno se može reći kako je upravo CDU, s osvojenih 17.6 posto glasova, najveći izborni gubitnik u Berlinu. Mnogi će reći kako se taj poraz može pripisati Angeli Merkel i njezinoj imigrantskoj politici. No, to baš, u ovom slučaju, i nije baš tačno. Tome u prilog ide i činjenica kako se tradicionalno biračko tijelo CDU nije okretalo samo AfD-u, nego i FDP-u.

Pravi razlog ovakvom poražavajućem izbornom rezultatu kancelarkine stranke u Berlinu treba, stoga, potražiti u lokalnom ogranku CDU-a. Negativni trend CDU-a proteže se, naime, već godinama. Tako je ta stranka, koja je do 1999. u Berlinu osvajala iznad 40 posto, 2011. pala na 23.4, odnosno 21.3 posto 2006. godine.

Glavni problem je što se stranka odbija pomladiti

Bio je to rezultat teške financijske situacije koju je za sobom stranka prije nego je izašla na izbore 2006. godine. A od tog se šoka još ni danas nije baš oporavila i to bez bremena Angele Merkel ili AfD-a. Frank Henkel uspio je, doduše, iznenada ujeditini stranku 2011. i vratiti je u strukturu vlasti. No, nije mu pošlo za rukom od te stranke stvoriti urbanu stranku koja će se obraćati mlađem dijelu biračkog tijela.

Pa ipak, najveća CDU-ova greška bila je ta što se građanima nisu predstavili urbanim ljudima, poput aktuelne ministrice kulture Monike Gütters. Nemogućnost prilagođavanja vremenu stranku je u konačnici koštala velikog dijela povjerenja birača.

Koalicijski partner Merkeličinog CDU-a, SPD, prošao je pak nešto bolje sa osvojenih 21.6 posto glasova. U kampanji fokusirao se poglavito na sigurnosna pitanja, a glasove desničara pokušao je osvojiti i zahtjevom za zabranom burki.

Slijedi foriranje neočekivane koalicije

No, ono što sad slijedi je koalicija SPD-a, Die Grüne (zeleni) i Die Linke (lijeva stranka). Bit će to prvi put da je predvodi SPD koji se, iako je izgubio značajno na potpori, i dalje smatra najjačom strankom u Berlinu. Slična koalicija već postoji u Turingiji, no ondje glavnu riječ vode Zeleni.

Valja istaknuti kako se Berlin baš i ne može smatrati ogledalom politike s nacionalnog nivoa, suviše je osobit za to. No, neka buduća koalicija SPD-a, Die Grüne i Die Linke na nacionalnalnoj razini ne bi imala nikakvog smisla da se za nju na lokalnoj razini ne stvore potrebni preduvjeti.

CDU definitivno ispada iz političke igre u Berlinu

Aktuelni berlinski gradonačelnik Michael Müller najavio je već kako ne planira ulaziti u koaliciju s Merkeličinim CDU-om, draža mu je, tvrdi, koalicija sa dvije manje maločas spomenute stranke. A u tome ga podržava i veći dio stanovnika njemačke metropole, kako pokazuju ankete.

Odnosi vjerovatne koalicije SPD-a i novih parntnera mogli bi, doduše, ubrzo postati dosta problematični, ne otarasi li SPD stajališta kako su njegovi manji partneri tek nužno zlo bez ikakve stvarne moći. Osim toga, njegovi potencijalni novi partneri trebali bi iz dosad vladajuće koalicije SPD-a i CDU-a naučiti kako Müller sve probleme voli pripisivati svojim koalicijskim parnerima dok sebi pribraja sve uspjehe koalicijske vlade.

Jasno, kako stvari stoje CDU u narednom mandatu neće sudjelovati u vlasti, no od toga bi mogao čak i profitirati. Možda čelni ljudi stranke konačno shvate da je došlo vrijeme za korjenite promjene i razvijanje suvremene konzervativne, a istovremeno urbane stranke dok bi se SPD u novoj koaliciji konačno opet mogla vratiti svojim ljevičarskim korjenima i prestati lutati centrom, kako je to dosad bio slučaj.

Merkel i dalje brani svoju imigrantsku politiku

U međuvremenu se, inače, oglasila i sama Merkel koja je izborni poraz svoje stranke iskoristila kako bi stala u odbranu iste one imigrantske politike zbog koje je CDU ostao bez gomile glasova. Preuzela je, doduše, odgovornost za katastrofalan izborni rezultat, no uvjerena je kako je do njega došlo jer se građanima nije dobro objasnila njena imigrantska politika.

“Da mogu, vratila bih vrijeme kako bi se Njemačka bolje pripremila za za promjene koje su uslijedile nakon izbjegličke krize 2015”, poručila je kancelarka Merkel. “Borit ću se za to da do ovakve krize više ne dođe. Niko više ne želi gledati taj scenarij, čak niti ja”, dodala je. Svoj prepoznatljiv moto (Uspjet ćemo) više gotovo niti ne izgovara jer se, kako tvrdi, pretvorio u izlizanu frazu.