Petar Ivancov: Savjetujem visokom predstavniku da ne koristi bonska ovlaštenja!
"Vjerujem da će prevladati razum i da će se stvari smiriti, ali to se može desiti samo ako političari na svim stranama budu djelovali razumno", poručio je Petar Ivancov, ambasador Rusije u BiH.
Upitan da li bi svi trebalo da naprave korak unazad, Ivancov je odgovorio da to ne bi bila loša ideja. "Ali ne može se samo očekivati od RS da učini korak nazad. Taj korak nazad treba da učine svi", rekao je on u intervjuu za "Nezavisne novine".
Intervju je urađen neposredno prije sastanka u Beogradu.
Kako ocjenjujete sastanak ambasadora PIC-a i kominike koji je izašao u javnost?
Ivancov: Sastanak ambasadora je tek posljednji korak u nizu stvari po pitanju odluke Ustavnog suda i referenduma koji je rezultat te odluke. Mislim da je sve počelo još 2009, kada je lider SDA Bakir Izetbegović pitao Ustavni sud da se izjasni o ustavnosti Dana Republike. Ne bih spekulisao o motivima zašto je to uradio, ali Sud je prihvatio da razmotri to pitanje i od visokog predstavnika zatražio mišljenje. Visoki predstavnik se uzdržao od toga. Naravno, lako je sad gledati unazad i reći da je ova ili ona odluka bila loša, ali je jasno da je uzdržanost visokog predstavnika doprinijela problemu. Da je tada ukazao na moguće probleme koji bi mogli proisteći iz toga, možda danas ne bismo imali pitanje referenduma, a sastanak ambasadora po toj temi se ne bi ni desio. Možda OHR nije bio dovoljno profesionalan da reaguje, ili je možda namjerno odabrao da ne djeluje i na taj način favorizovao jedan od tri konstitutivna naroda.
Šta je konkretno trebalo da urade?
Ivancov: Mislim da je trebalo da upozore da to pitanje ima potencijal da stvori problem, kao što sad vidimo da jeste. Naravno, čim je Ustavni sud donio odluku o Danu Republike, posljedice su se osjetile odmah i iz RS je došla jaka reakcija. U vezi s tim pitanjem isto su reagovali i vlast i opozicija. S emocionalne strane ja to svakako mogu razumjeti, jer postoje osjećanja prema tom prazniku koji se proslavlja dvadesetak godina, a sad odjednom Ustavni sud kaže narodu u tom entitetu da je ta proslava ilegalna. Nijedan političar ni u jednoj zemlji ne bi takvu odluku mogao baš lako podržati. Čini se da je sad ostalo jedino da se referendum sprovede i da se međunarodnu zajednicu uvjeri kako ljudi u RS vide to pitanje. Ali da uvjere i Ustavni sud, koji, kao što znamo, ima tri strane sudije, koje su prevagnule u toj odluci. Još od novembra mi se zalažemo da se pokuša pronaći rješenje. A rješenje nije samo u tome da se zabrani referendum, zato što takav pristup ne rješava uzrok, on se bavi samo posljedicama. Nažalost, ni visoki predstavnik ni kolege ambasadori nisu nas poslušali. Nisu prihvatili dijalog po tom pitanju, ali dijalog na način da se RS uvjeri da ne sprovede referendum. I tako smo došli do izjave koju mi nismo mogli prihvatiti zato što je konceptualno suprotna načinu na koji mi vidimo da treba riješiti problem.
Šta će, na kraju, uraditi rukovodstvo u RS?
Ivancov: Ne mogu govoriti u ime rukovodstva i naroda u RS.
Šta biste im Vi savjetovali?
Ivancov: Savjetovao bih ono što govorim od početka: budite razumni jer iskreno ne vidim da će rezultat biti išta drugo osim da će Dan Republike ostati praznik. Ja jednostavno ne vidim drugačiji ishod osim ako oni koji su inicirali cijeli proces ne povedu dijalog s liderima u RS i međunarodnom zajednicom.
Mislite da svi naprave korak unazad i razmisle još jednom?
Ivancov: Mislim da to ne bi bila loša ideja. Ali ne može se samo očekivati od RS da učini korak nazad. Taj korak nazad treba da učine svi.
Da li se glas Rusije čuje ili uzima u obzir na tim sastancima PIC-a?
Ivancov: Pogrešno bi bilo misliti da mi imamo neke svoje ciljeve prema BiH, a oni neke druge. Vjerujem da smo svi mi ujedinjeni da imamo mirnu, stabilnu i funkcionalnu BiH. Ali ta funkcionalnost se ne može ostvariti tako što će međunarodna zajednica govoriti šta treba raditi. Lideri treba da razgovaraju i pronađu rješenja. Uloga međunarodne zajednice je da im pomogne u dijalogu, a ne da im diktira rješenja. Trebalo bi svim liderima reći da budu racionalni i da ne djeluju na osnovu emocija, već da vide širu sliku i na taj način pronađu rješenja.
Da li odluka Ustavnog suda, prema mišljenju Vaših pravnih stručnjaka, ostavlja imalo prostora da 9. januar ostane Dan Republike?
Ivancov: Ne znam. Ja mislim da oni, nažalost, na to pitanje gledaju isključivo kao pravni slučaj. To se ne može gledati samo na taj način, zato što imate cijeli jedan narod čija osjećanja su izuzetno jaka. Ne možete jednom pravnom odlukom izbrisati sve to i reći - od danas će biti ovako.
Sudije Ustavnog suda često donose odluke koje idu na ruku narodu kojem pripadaju, a da pritom svi koriste iste pravne argumente. Može li se reći da svaka sudska odluka ima određenu fleksibilnost da se tumači različito?
Ivancov: Iskreno, nisam upućen u detalje kako oni rade, ali vjerujem da raspravljaju o odlukama koje donose. I vjerujem da se kroz tu raspravu jasno vide njihova pripadnost određenom narodu i sve to o čemu govorite. Međutim, kao profesionalci, uvijek treba da donesu odluke koje su u skladu s pravnim sistemom, ali koje uzimaju u obzir realna osjećanja građana. Kada imate sudsku odluku u kojoj sudije koje pripadaju dva od tri naroda misle jedno, a sudije trećeg naroda uz podršku međunarodnih sudija drugo - to pokreće ozbiljna pitanja. Neću osporavati tu odluku, naravno, ali mislim da je to vidljivo.
Šta će se desiti na kraju?
Ivancov: Vjerujem da će prevladati razum. Vjerujem da će se stvari smiriti. Ali to se može desiti samo ako političari na svim stranama budu djelovali razumno.
Da li očekujete da visoki predstavnik iskoristi bonska ovlaštenja?
Ivancov: To je njegova odluka, ali moj bi savjet bio da to nikako ne čini. Pretpostavljam da bi i ostale kolege na Upravnom odboru PIC-a bile veoma oprezne kad je to u pitanju. Mislim da niko više ne želi da bonska ovlaštenja ikad budu iskorištena. BiH je suverena država i samo prisustvo visokog predstavnika već na određen vrlo stvaran način taj suverenitet ograničava. Ja ni u ovom slučaju ne vidim argument u prilog korištenju bonskih ovlaštenja. Ja sam principijelno protiv njihovog korištenja. U ovom konkretnom pitanju mislim da to ne dolazi u obzir.
(Nezavisne novine)