21. godišnjica masakra na Markalama: Posljednje veliko zvjerstvo nad građanima opkoljenog Sarajeva

Aktuelno
21. godišnjica masakra na Markalama: Posljednje veliko zvjerstvo nad građanima opkoljenog Sarajeva
U sarajevskoj ulici Mula-Mustafe Bašeskije do broja 64 danas će biti obilježena 21. godišnjica masakra u kojem je od granate ispaljene sa agresorskih položaja poginulo četrdeset tri sugrađanina, dok ih je lakše i teže ranjeno 84.

Sa agresorskih položaja je na današnji dan, prije 21 godinu, na ulaz u Gradsku tržnicu u sarajevskoj ulici Mula-Mustafe Bašeskije pala granata od koje su smrtno stradala 43 civila.

Centralna gradska pijaca za vrijeme opsade predstavljala je jednu od rijetkih lokacija gdje je moguće nabaviti hranu. Tako su i tog 28. augusta 1995. Markale bile mjesto koje je mnogima značilo opstanak. U 11 sati začulo se pet snažnih detonacija, a Markale su doživjele gorku sudbinu.

U sarajevskoj ulici Mula-Mustafe Bašeskije do broja 64 danas će biti obilježena 21. godišnjica masakra u kojem je od granate ispaljene sa agresorskih položaja poginulo četrdeset tri sugrađanina, dok ih je lakše i teže ranjeno 84.

Tim povodom je položeno cvijeće na spomen-ploču žrtvama masakra.

markale

Tog kobnog dana ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglija, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

Minobacačka granata bila je proizvedena u tvornici „Krušik“ u Valjevu 1993. godine, a ispaljena je iz pravca Trebevića. Istu oznaku imale su još četiri granate koje su tog dana eksplodirale u blizini Markala.

Masakr kod Gradske tržnice bio je posljednji veliki zločin Karadžićevih Srba u opkoljenom Sarajevu. Uslijedila je operacija NATO-a „Deliberate force“ (Namjerna sila). Vojno-političko rukovodstvo Srba prisiljeno je tada bilo na deblokadu Sarajeva i povlačenje artiljerije s položaja oko glavnog grada BiH.

Građani koji su preživjeli ovaj strašan zločin, nakon kojeg su slike stradanja obišle cijeli svijet, kazali su danas da nemaju osjećaj da je od toga dana prošla 21 godina. Sjećaju se svakog detalja od velike prašine i dima koji je nastao zbog ispaljene granate, do krvi i razbacane odjeće.

Jedan od onih koji su ranjeni na ovom mjestu Ismet Švraka ispričao je da mu sve sada izgleda kao da je bilo jučer. Tog dana došao je na ovo mjesto kako bi se našao s dva prijatelja koji su na tom mjestu poginuli, ali on je zadobio povrede koje mu i danas otežavaju život.

Damir Malagić također je tog dana izgubio dva najbolja prijatelja koji su bili maloljetni. Zapamtio je kaže stravične slike masakriranih ljudi koje nikada neće zaboraviti.

Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović je naglasila da se danas svi sjećaju poginulih, a oni koji su preživjeli imaju obavezu da se toga sjećaju da se zlo ne zaboravi i nikada ne ponovi.

- Zločin se ne smije zaboraviti. Slike stradanja žrtava nikada ne smiju nestati. Svi zločinci moraju biti kažnjeni kako bi pravda bila zadovoljena, a žrtve osjetile moralnu satisfakciju. Zato se ovo mjesto treba obilježavati, ali i svako drugo mjesto gdje su nevini civili ciljano gađani - kazala je Karović, prenosi Fena.

Ponovila je i da je ovaj zločin jedan od posljednjih zločina nad civilima u opkoljenom Sarajevu, jer je stradanje civila na ovom mjestu bio presedan zla poslije kojeg su uslijedili NATO napadi na agresorske položaje oko Sarajeva.

Za zločine počinjene u Sarajevu, koji obuhvataju i granatiranje Markala, na doživotnu zatvorsku kaznu osuđen je Stanislav Galić, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). U presudi Galiću iz novembra 2006. godine navedeno je da taj incident predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani.

Za granatiranje, teroriziranje i snajpersko ubijanje građana Sarajeva, nepravosnažnom presudom izrečenom u Haagu, na 40 godina zatvora osuđen je Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS). U Haškom tribunalu u toku je suđenje Ratku Mladiću, bivšem komandantu VRS-a.

(Novi.ba/Agencije)

Ne propustite