Intervju: Osobe koje svakodnevno objavljuju sadržaje na Facebooku pate od poremećaja pažnje!

Amina Čustović je psiholog, u svom radnom vijeku susretala se sa osobama koje imaju teške mentalne poremećaje, kao i sa onima koji imaju devijantne oblike ponašanja. Odradila je mnogo grupnih terapija sa pacijentima koji pate od nekih ovisnosti. Jedno vrijeme radila je u Osnovnoj školi Mujaga Komadina u Mostaru kao školski priholog, nekoliko godina u bolnici na odjelu za mentalno zdravlje, a trenutno radi za EUFOR. Za naš portal govori o potrebi djevojaka da se vulgarno samoprezentiraju na Facebooku, o utjecaju medija na ponašanje društva i mnogim drugim temama.

Novi: Zašto djevojke imaju potrebu da se svakodnevno promoviraju preko društvenih mreža često pretjerujući sa fotografijama koje su najblaže rečeno degutantne i vulgarne, da li je u pitanju neko devijantno ponašanje ili nedostatk pažnje u stvarnom životu?

Takve djevojke žive pod uticajem lažnih standarda u svijetu gdje je fizička ljepota daleko ispred unutrašnje ljepote i pravih životnih vrijednosti, kao što su unutrašnji kvaliteti jedne individue. U tom svijetu, samoostvarivanje, koje je jedno od glavnih postulata ljudskog postojanja se ogleda u fizičkoj ljepoti. Proizvod ovih trendova su mlade djevojke koje se na neprikladan i vulgaran način promovišu po društvenim mrežama.

Ne možemo tvrditi da se radi o patološkom devijantnom ponašnju, ali možemo tvrditi da se radi o devijantnom ponašanju unutar našeg društva, ali ono što je sigurno jeste nedostatak odgoja i nedovoljnog posvećivanja vremena i pažnje njačešće od strane porodice.

Novi: Kako ocjenjujete pojavu sve više golišavih slika na internetu i da li su mediji jednim dijelom krivci za ovakvo ponašanje jer nas stalno zatpavaju vijestima poput „Pogledajte čija je guza najbolja“, „Guza koja je oborila internet“ i sl.?

Nažalost, mediji su shvatili da što su sadržaji koje prezentiraju degutantniji, to je gledanost veća. Takav trend je trenutno u porastu u našem društvu, svi kulturni sadržaji su zanemareni i potisnuti, a postalo je popularno sve ono što predstavlja šund i neukus. I naravno trajna izloženost tim sadržajima kombinovana nedovoljom brigom roditelja i nedostatkom odgoja rezultira promjenom ponašanja kod naše djece. Mi već dugi niz godina zanemarujemo uticaj takvih sadržaja koji imaju loš uticaj na našu djecu, te koliko mogu biti opasni jer mijenjaju svijest i mentalni sklop kod omladine. Jako je važno da djecu zaštitimo od toga, pogotovo u mlađoj dobi, te ih  usmjerimo u produktivnije sadržaje.

Novi: Čini se da pojedini društvene mreže koriste kako bi iskaljivali lične frustracije i kako bi negativnu energiju koju akumuliraju u svakodnevnom životu praznili na društvenim mrežama putem uvredljivih komentara. Nekako je postalo društveno prihvatljivo komentarisati svaku pojavu u društvu, bez obzira na kompetencije, osuđivati sve i svakoga bez argumentacije i sl. Kako objašnjavate takvo ponašanje?

Da, takva pojava je postala vrlo česta u našem društvu, a posljedica je ponajviše društvenih mreža, a u zadnje vrijeme i pojedinih medijskih kuća, te možemo tvrditi da je to jedna od najvećih negativnih strana društvenih mreža. Među nama postoje ljudi koji imaju različite psihološke smetnje te određena psihopatološka stanja. Takvi ljudi su većinom izolovani unutar društva kao neprilagođeni i asocijalni, međutim na društvenim mrežama njima je ustupljen beskonačan prostor i sloboda za izražavanjem. Moj savjet je svakako da se takvim objavama ne daje apsolutno nikakva pažnja, jer to je upravo ono sto oni žele da izazovu kod ljudi, ignorisanjem ćete se zaštiti od njih.

Novi: Osobe koje svakodnevno postavljaju na društvene mreže fotografije hrane kakvu poruku šalju?

Mislim da nije u pitanju toliko sadržaj, nego potreba da se postavi bilo kakav sadržaj koji će obznaniti njihovu prisutnost. Danas imamo osobe koje su postale apsolutno ovisne o društvenim mrežama i nastoje da sakodnevno update-uju svoju prisutnost, bilo to da se radi o fotografiji ili određenom statusu. Imate ljude čiji je svakodnevni svijet zamijenjen virtuelnim. Govorimo o ljudima koji su posvetili svoje cijelokupno vrijeme građenju vlastitog imidža među ljudima koje fizički i ne poznaju, niti će ih ikada upoznati. Ovo je doba društvenih mreža i pod uticajem ove pojave nastaje omladina koja postaje potpuno ovisna o društvenim mrežama, virtuelnom svijetu, potpuno nesposobna da funkcioniše u realnom svijetu, među stvarnim ljudima.

Novi: Koliko je Facebook opasan za maloljetnike i šta savjetujete roditeljima? Koja je dob prihvatljiva za ulazak u virtualni svijet društvenih mreža?

Facebook je, htjeli mi to priznati ili ne postao neizbježan segment u našim životima. Međutim, Facebook može biti jako opasan za maloljetnike ukolilo sadžaj nije kontrolisan od strane roditelja. Pustiti dijete u takvo prostranstvo društvene mreže i interneta bez nadzora može biti jednako opasno kao pustiti djete da luta po nepoznatoj metropoli bez ijednog staratelja. Moramo obratiti pažnju na to koliko djeca vremena provode unutar društvenih mreža, ne smijemo dozvoliti da našu djecu edukuju i odgajaju društvene mreže. Ono što svakako savjetujem da ni pod kojim izgovorom djeci tokom osnovne škole treba dozvoliti da ulaze na društvene mreže. Savjetovala bih da ta dobna granica bude tek poslije srednje škole i to uz povremeno kontrolisanje od strane roditelja.