Kako su Rusi preoteli Amerikancima super-voz koji ide 1.200 kilometara na sat
San o superbrzom vozu budućnosti poznatog izumitelja Elona Muska već bi krajem godine mogao postati stvarnost. Ali ruska stvarnost.
Naime, bude li sve po planu, prototip Hyperloopa će vrlo brzo biti sagrađen u Rusiji i najprije povezati Sankt Peterburg i Moskvu. Čak je i Vladimir Putin oduševljen idejom te će sudjelovati u finansiranju skupocjenog projekta.
Kad se poznati milijarder pojavio u Rusiji kako bi kupio svemirsku raketu još početkom mandata Vladimira Putina, svi su mu se smijali. No, danas se Elonu Musku u Moskvi više niko ne smije.
Ovaj su izum, čini se, Rusi uspješno preoteli Amerikancima. Voz koji je Musk predstavljao kao brzu poveznicu između američkih gradova Los Angelesa i San Francisca kojim će putnici od jednog do drugog grada umjesto za šest ili više sati stići za samo 35 minuta, zamišljen je kao niz kapsula koje pokreću elektromagnetni motori u zatvorenoj, poluvakumiranoj cijevi koja lebdi na tankom sloju zraka.
Maksimalna brzina tih kapsula mogla bi biti i do 1200 kilometara na sat.
Tada, 2013. godine, svi su mislili da je Teslin izumitelj i direktor poludio. I to zato što se pozivao na nacrte iz 1960. godine.
Međutim, zbog posla oko razvoja električnih automobila i letova u svemir, Muskova ideja Hyperloopa je čekala. Ali tom je prilikom pozvao sve zainteresirane investitore da sudjeluju u gradnji voza.
I od tada, od predstavljanja, Rusija je pokazala najviše interesa i postala ključni investitor u razvoju voza. Pa je Putin na godišnjem forumu održanome u junu u Sankt Peterburgu u razgovoru sa Shervinom Pishevarom obećao državnu podršku za razvoj i implementaciju te prometne tehnologije.
Većina od 100 miliona dolara koje je Musk do sada skupio stiže od ruskog tajkuna Ziyavudina Magomedova, vlasnika luka na Baltičkom i Crnom moru, dok su među ostalim investitorima Kremljov investicijski fond i francuski željeznički prijevoznik. Ali ne i Musk lično.
Hyperloop One, čije je sjedište u Los Angelesu, već ima sporazume s Rusijom i još dvije evropske zemlje, kao i partnerstvo s Deutsche Bahn Engineering & Consulting. Na testiranju Hyperloop tehnologije u maju u Nevadi, demonstrirano je postizanje brzine od 187 km/h za samo 1.1 sekundi.
Ali, još je puno prepreka koje firma treba svladati kako bi postigla svoj cilj - komercijalni prijevoz do 2020. godine.
Sljedeći korak je predstavljanje radnog prototipa cijelog sistema te magnetske staze i šina do januara 2017. godine.
Nakon toga trebali bi se usredotočiti na poboljšanje pogonske tehnologije koja se temelji na linearnim induciranim i vazdušnim kompresorima kako bi se postigla veća brzina, a potom slijedi usavršavanje sigurnosti i udobnosti.
Tu su i troškovi. U prvobitnom predstavljanju Musk je predvidio da bi Hyperloop mogao biti sagrađen za 6 milijardi dolara ili 15 miliona dolara po milji. Ali službene vlasti u Moskvi vjeruju da ga mogu sagraditi i za manje novca. Ministarstvo saobraćaja, Hyperloop One i Magomedova Summa grupa planiraju gradnju prvih 70 kilometara duge veze između pogranične kineske pokrajine Jilin i ruske luke Zarubino za 30 milijardi rubalja ili 460 miliona dolara do 2020. godine.
- Rusi su bili prvi u svemiru sa Sputnikom, a mogli bi biti prvi i u transoničnom prijevozu - rekao je Bruce Upbin, šef Hyperloopa One.
Ruski ministar saobraćaja, Maksim Sokolov, istaknuo je da je projekt ruskog Hyperloopa ključ vladine prometne strategije do 2030. godine.
A kako se radi o prilično izdašnoj investiciji, Rusi su se dosjetili da bi im u financiranju mogla pomoći i Kina. Navodno su pregovori već u tijeku.
Prvotna ideja Rusa je bila da Hyperloop modernizira i unaprijedi prometni sustav za 16 milijuna stanovnika Moskve, no dugoročni plan je svakako prometna veza Rusije s Kinom.
Ovo bi, slažu se mnogi, mogao biti “novi put svile”, što znači da Rusi superbrzim vozom ne bi prevozili samo ljude, već i robu, te na taj način proširili trgovačke puteve od Evrope do Kine, a preko Rusije i centralne Azije.
Pored toga, čini se da se Putin, dok se Rusija bori s recesijom već drugu godinu zaredom, sve više okreće Kini za ulaganja.
Ruski je predsjednik prošlog mjeseca posjetio Kinu četvrti put otkad je Xi Jinping postao predsjednik 2013. godine, a dvije zemlje potpisale su više od 30 sporazuma o saradnji u područjima energetike, poljoprivrede i infrastrukture, uključujući i razvoj brze željezničke veze između Moskve i Kazana koja će koštati 15 milijardi dolara. Rusija, koja se proteže preko 11 vremenskih zona, u Hyperloopu vidi rješenje za duga putovanja uprkos transibirskoj željeznici koja već jest jeftiniji i kraći, iako sporiji, alternativni put prijevoza robe između Azije i Evrope, nego brod.
Međutim, prosječna brzina ruskih teretnih vozova je samo 16 kilometara na sat, što je tek djelić onoga što Kina postiže. A upravo u Hyperloopu i Putin vidi temeljnu promjenu globalne ekonomije.
(Novi.ba/Jutarnji.hr)