10 činjenica o Danu mladosti: Kad je Tito STVARNO rođen, ko je PUCAO NA PLIVAČE sa štafetom ...
1. Kada je prvi put obilježen Titov "rođendan"?
Centralni komitet Saveza komunističke omladine Jugoslavije je 25. maja 1945. prvi put organizovao svečanu proslavu Titovog rođendana, iako zvanični podaci govore da je Josip Broz rođen 7. maja 1892. godine, ovi podaci su pod znakom pitanja.
2. Zašto baš štafetno trčanje?
Masovno omladinsko štafetno trčanje širom Jugoslavije je predložila omladina Kragujevca, imajući na umu da mladi, trčeći, predsjedniku nose lijepo izrađene palice i u njima rođendanske čestitke. Prvu štafetu Maršal prima u Zagrebu 1946. godine.
Broj nosilaca štafeta je 1945. bio 12.500, a trasa je bila duga 9.000 kilometara, deset godina kasnije, nosilaca je bilo 1.400.000, a trasa je bila duga 96.000 kilometara.
3. Značenje štafetnih palica
Štafeta je crpila svoju simboličku političku vrijednost upravo iz dodira što većeg broja ruku. Cilj ove komunikacije posredstvom štafetne palice bio je u tome da se između građana Jugoslavije i njenih raznih krajeva uspostavi direktna, takoreći fizička međusobna veza i da se svi oni povežu sa Titom, kao posljednjim primaocem tog predmeta, jedinim koji ga konačno zadržava, bez obaveze da je proslijedi dalje.
4. Zašto je počeo da se proslavlja Dan mladosti?
Centralni komitet Narodne omladine Jugoslavije 1957. godine donosi odluku da se 25. maj proslavlja kao Dan mladosti. Prva štafeta kreće iz Kumrovca, Titovog rodnog mjesta. Svake naredne godine kreće iz drugog mjesta, kako bi obilježila sva bitna mjesta iz istorije Jugoslavije.
5. Nositi štafetu je bila čast
Nošenje štafete je bio povod za razna sportska, kulturna takmičenja, susrete mladih, dotignuća. Ovaj datum je za mlade predstavljao priliku da se afirmišu, posebno mladi stvaraoci, radnici, studenti, sportisti, učenici..
O kretanju štafete je javnost bila redovno obavještena, putem radija ili televizije, a održavale su se razne proslave u njenu čast.
Štafeta mladosti je bila podložna zloupotrebama, jer je su štafetu nosili najbolji učenici, koje su birali profesori, a bilo je i par korumptivnih koji su ovu "čast" dobro naplaćivali.
6. Zašto je bilo toliko štafeta?
Kolekcija štafeta i broji fantastičnih 22.000 palica sa rođendanskim čestitkama slavljeniku Titu.
Štafete iz tog perioda su najzanimljivije: poruke su bile originalne i raznovsrne, a autori u većini slučajeva anonimni. Palice su najčešće pravljene od drveta i metala, sa obaveznom petokrakom ili plastičnom buktinjom na vrhu.
Štafete su se dijelile na lokalne i glavne. Među ovim drugim, bilo je šest štafeta republika i još desetak drugih, čiji su pošiljaoci bili promjenljivi, a birali su se i s obzirom na aktuelnu političku situaciju. To su bili JNA ili pojedini njeni vidovi i rodovi, veći gradovi, graditelji nekog važnog objekta, neki veliki radni kolektivi, društvene i sportske organizacije.
7. Čuveni Stipe sa Brača počasni gost
Stipe Eterović sa Brača, udarnik ondašnjeg "Jadrankamena", je 1959. godine spasio štafetu od pokušaja albanskih bandita da je se domognu i tako u jeku Informbiroa nanesu moralni poraz Jugoslaviji. Naime, u trenutku dok je sa još dvojicom omladinaca preplivavao Skadarsko jezero, prateći štafetu, sa albanske strane su zapucali na njih. Momak kod kojeg je u tom trenutku bila štafeta ispustio je, ali ju je Eterović, iako ranjen u nogu, dograbio i s njom doplivao do obale. Zato je bio počasni gost svih narednih sletova.
8. "Čuveni" plakat koji je izazvao skandal
Nakon Brozove smrti, sve je nastavljeno, pod drugačijim nazivom "I posle Tita – Tito", uz zakletvu Jugoslovena da će istrajati na njegovom putu.
Dizajnerski studio Novi kolektivizam iz Ljubljane je kao rješenje za proslavu Dana mladosti poslao prepravljeni plakat nacističkog umjetnika Ričarda Klajna, na koji su umjesto nacističkih simbola stavljeni jugoslovenski. Plakat, kao i "svetogrdna" štafeta su povučeni i drugi slovenački umjetnici trebalo je da izrade nove. Štafeta je bila plastična i sa osam crvenih tačkica na vrhu, koji su tumačeni kao prijetnja da će u republikama i pokrajinama SFRJ poteći krv.
9. Kada je štafeta nošena posljednji put?
Štafeta mladosti, posljednji put je nošena 1987, iste one godine kada je vlast u Srbiji preuzeo Slobodan Milošević, a 1988. je posljednji put održana priredba u čast Dana mladosti.
10. Nostalgija prema Danu mladosti ne jenjava
"Mladi onog vremena su imali sve uslove za bolji život. Znali su da moraju da se školuju da bi dobro živjeli. Sve im je bilo ponuđeno: besplatno školstvo, sigurnost radnog mjesta, otvorena perspektiva. Svako je imao šansu, a na njemu je bilo da li će je iskoristiti. Da je poslije takve mladosti ostao dobar život sada bi se za Danom mladosti manje žalilo", objašnjava profesor Marinković.
Sociolog dr Darko Marinković objašnjava da Dan mladosti i danas budi sjećanja jer smo sve ono dobro i lijepo što smo imali uništili, a nove vrijednosti nismo stvorili. Kad se sve ruši, a vizije što bi na tom mjestu trebalo da se izgradi nema ni na vidiku, onda je sasvim normalno, ističe profesor Marinković, da se žali za onim što je bilo.
Izvor: srbijadanas.com