Pokret NESVRSTANIH: Vrijeme kada se i nas pitalo za nešto!
Prva konferencija Pokreta nesvrstanih (takođe poznatih i kao "neangažovane" ili "vanblokovske" zemlje) održana je od 1. do 6. septembra 1961. godine u Beogradu, tada glavnom gradu Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Cilj konferencije je bila "razmjena gledišta o međunarodnim problemima u cilju efikasnijeg doprinosa miru i bezbjednosti u svijetu i miroljubivoj saradnji među narodima".
Pozadina osnivanja Pokreta nesvrstanih je bila Bandunška konferencija koja je održana aprila 1955. Bila je to prva velika afro-azijska konferencija. Održana je u indonežanskom gradu Bandung uz učešće 29 zemalja Afrike i Azije, uglavnom tek osamostaljenih. Ciljevi konferencije su bili unapređenje afro-azijske ekonomske i kulturne saradnje i protivljenje kolonijalizmu ili neokolonijalizmu od bilo koje supersile (SAD ili SSSR).
Zanimljivo je daje termin "Nesvrstani" je prvi upotrebio indijski premijer Džavaharlal Nehru tokom svog govora 1954. u Colombu, Šri Lanka.
Jula 1956. na Brionima su se sastali Tito, Naser i Nehru i u izjavi povodom sastanka potvrdili 10 principa usvojenih na Bandunškoj konferenciji i uočili da "sukobi i zategnutost koji postoje danas u svijetu dovode do straha i strepnje i u sadašnje vrijeme i u odnosu na budućnost".
Tri šefa vlada su svjesni da problemi svijeta ne mogu biti odjednom rješeni i da je potrebno strpljivo i dobrom voljom istrajati u pokušajima da se postignu rješenja. Međutim, neophodno je uložiti sve napore da se stvori atmosfera mira i da se djeluje u saglasnosti sa osnovnim principima Povelje Ujedinjenih nacija.
Nakon 5 godina u Beogradu je početkom septembra 1961. održana Prva konferencija Pokreta nesvrstanih. Završni dokument konferencije je bila Deklaracija konferencije, u kojoj su okupljene zemlje "odlučno odbacile tezu da je rat, a i 'hladni rat' neizbježan". Odgovornost za "periodično zaoštravanje međunarodnih odnosa" je viđena u "postojećim vojnim blokovima" (NATO i Varšavski pakt). Nesvrstane zemlje su smatrale da su načela miroljubive koegzistencije jedina alternativa hladnom ratu.
Prvoj konferenciji nesvrstanih prisustvovalo je 25 zemalja članica i to:
1. Avganistan
2. Alžir
3. Burma
4. Cejlon
5. Etiopija
6. Gana
7. Gvineja
8. Indij a
9. Indonezija
10. Irak
11. Jemen
12. Jugoslavija
13. Kambodža
14. Kipar
15. Kongo
16. Kuba
17. Liban
18. Maroko
19. Mali
20. Nepal
21. Saudijska Arabija
22. Somalija
23. Sudan
24. Tunis
25. Ujedinjene Arapske Republike
Kao posmatrači konferenciji su prisustvovali: Bolivija, Brazil, Ekvador.
Posljednja konferencija nesvrstanih na kojoj je učestovao predsednik Tito održana je u Havani, u ljeto 1979. kada je pokret imao ukupno 98 zemalja članica.
Danas Pokret nesvrstanih ima 120 zemalja članica i 17 posmatrača. Posljednji samit nesvrstanih je održan 2015. u Venecueli.