Bez Juge svi smo gubitnici

INA i NIS su mogli da kupe mađarski 'Mol' na primjer, a 'Krka', 'Pliva' i 'Galenika' da drže dobar dio tržišta lijekova u Istočnoj Evropi. 'Gorenje' bi preuzelo nišku elektronsku industriju, usput još i RIZ i 'Rudi Čajavec'. Jugoslovenski tenkovi bi i dalje bili konkurentni na svjetskoj pijaci, a odustajanje od planirane proizvodnje lovca mlaznjaka vjerovatno bi bilo nadomješteno proizvodnjom manjih civilnih aviona u pančevačkoj Utvi. Jugoslavija bi bila sportska i turistička sila koju bi, kao članicu EU, sa respektom slušali u Briselu. Moglo je za dvije decenije i ovako, a ispalo je sve drugačije i uglavnom lošije za sve bivše republike i njihove građane.

Bar tri fabrike automobila koje su devedesetih došle u Slovačku danas bi bile po Šumadiji. U investiciju 'Fiata' ne bismo gledali kao ozebli u sunce, a umesto 320 eura, u Srbiji bi se u prosjeku zarađivalo bar 700 eura, koliko je danas prosječna plata u Hrvatskoj.

Za 20 godina, koliko je prošlo od destabilizacije i raspada SFRJ, Srbija je izgubila najveći dio onoga čime se dičila osamdesetih godina. Tako je dovela u pitanje ne samo opstanak hiljade porodica već je izvukla i najdeblji kraj od svih republika. Nema ekonomiste koji neće reći da je među članicama bivše Jugoslavije danas najveći gubitnik upravo Srbija, zajedno sa BiH, a da su najbolje prošle Slovenija i Hrvatska.

Rascjepkano tržište

Statistika govori i da se teško borimo sa problemom funkcionisanja pravne države. Na skali od 1 do 7 samo Slovenija ima ocjenu 4. Srbija ima ocjenu 3, Hrvatska 3, a loš pravni sistem značajno pogoršava potencijale društvenog i ekonomskog razvoja.

To što su na stepeniku više, čini se međutim, nije dovoljno da ne budu nostalgični i ekonomisti u okruženju. Stavovi analitičara iz Slovenije i Hrvatske takvi su da se može zaključiti da bi stvaranje 'ekonomske SFRJ' bilo više potreba nego nostalgija.

Da se najbolje živjelo u vrijeme vladavine Josipa Broza Tita smatra 81 odsto građana Srbije, šest odsto kaže da je najbolje bilo doba Miloševića dok samo deset odsto misli da je danas najbolje, navodi se u istraživanju s kraja prošle godine objavljenog u okviru projekta Fondacije 'Fridrih Ebert', Centra za studije socijalne demokratije i Centra za slobodne izbore i demokratiju.

Plasman po stanju nacionalne ekonomije

• Slovenija 37
• Crna Gora 62
• Hrvatska 72
• Makedonija 84
• Srbija 93
• Bosna i Hercegovina 107

*Izvor: Svjetska banka, ukupno su rangirane 133 zemlje

Izvor: blic.rs