Revolucionarni Bošnjak Can Gürola: "Turske investicije u BiH su jedan veliki šou"

“Privatizacija” države, represivnog aparata i medija karakteristika je politike jednog od naših saveznika. Promjena političkog sistema tog saveznika tako da figura predsjednika ostane doslovno jedini relevantni arbitar, i zastrašujuća navika da zatvara novinare – ali i cjelokupne medije – pod bizarnom optužbom za teški zločin „vrijeđanja predsjednika“, koincidira sa događajima u kojima stradaju stotine njegovih državljana u sklopu vojnih operacija sopstvene vojske u istočnom dijelu te zemlje.

To je Republika Turska.

Sve intenzivnija ekonomska, diplomatska i kulturna prisutnost te zemlje na Zapadnom Balkanu posljednjih godina iznjedrila je dvije dominantne interpretacije tog fenomena kod nas. Jednu, kulturološku, koja pod pojmom neosmanizma opisuje navodne turske težnje za obnovom osmanskog carstva, i ona ekonomistička, koja u turskim investicijama vidi polugu ekonomskog razvoja ovih prostora.

O ovome i mnosmo razgovarali ne bilo s kim. Naša redakcija je zarovila u svoj imenik i našla jednog Bošnjaka, političkog aktivistu sa ulica Istanbula. Revolucionarni Bošnjak. Tako sebe voli da naziva antropolog Can Gürola, čiji su preci prije 80 godina iz Pljevalja došli u Tursku. Na proteklim protestima je i pretrpio povrede glave zbog udarca policijskog pendreka.

Novi.ba: Vi ste aktivni član Junskog pokreta, pokreta nastalog 2013. godine iz protesta poznatih po Gezi parku u Istanbulu, a učestvujete i u zadnjim protestnim dešavanjima u tom gradu. Mi ovdje čujemo za proteste, nerede i povrijeđene u Turskoj, ali su informacije površne i šture. Hoćete li nam objasniti vaše viđenje dešavanja u Turskoj?

Gürola: Turska je trenutno u jednom stanju nereda. Ne mogu se vidjeti dugotrajne i tako masovne demonstracije kao što su bile one tokom Gezi protesta, ali se osjeti veliki bijes i nezadovoljstvo među građanima. Pitate me šta se desilo? AKP je došao na vlast 2002. godine uz pomoć američkih i evropskih „policy makers“-a i finansija velikih svjetskih koorporacija koje su imale kapital u Turskoj ili su planirale investirati. Iako doveden na vlast preko stranih leđa, AKP se u svakoj prilici koju je vidio pokušavao otrgnuti od uzice koja ih je držala, da bi na koncu sve kulminiralo 2007. godine kada SAD proglašava da Turska nije pravi partner za rješavanje problema na Srednjem istoku. Američka administracija aktivno je učestvovala u promjeni Turske ka umjerenoj islamskoj državi, ali vrh AKP-a imao je drugačije planove. Uz pomoć njihovog tadašnjeg saveznika, biznismena Fethullah Gülen, preokrenuli su zemlju naopačke. Srušili su uticaj oružanih snaga i sudstva koji su im bili glavni protivnici. Slijedile su serije hapšenja i operacija zasnovanih na lažnim optužbama, a koje su prije nekog vremena i zvanično odbačeni.

Detalj sa nedavnih protesta protiv ukidanja sekularnosti iz ustava kojeg je zabilježio Gürola (foto: Can Gürola)

Od tada islamizacija zemlje postaje sve veća, a nju prati niz ekonomskih reformi koje su usmjerene ka smanjenju radničkih prava, manjem poreznom opterećenju poslodavaca, protoku kapitala  i poticajima stranim investitorima. A onda je nastupio Gezi park. Prvi veći protesti u kojima je narod stao protiv reformskih procesa koji su se proveli, a i sada provode.

Sa propašću projekta umjerene islamske države Turske, SAD i Evropska unija se okreću njima blagonaklonoj opoziciji da bi svrgli AKP.  Nastupio je raskol poklonika Gülena i AKP-a koji je na koncu završio kobno po Fethullahenovu kliku, iako su ovi imali jako uporište u policiji i sudstvu.

Novi.ba: Kakvo je stanje danas sa AKP-om?

Gürola: Recep Tayyip Erdogan i njegova partija su u trenutnoj krizi. Ekonomija zemlje ne stoji dobro, a zbog raširene korupcije u vlasti AKP ne smije sebi dopustiti da izgubi poluge moći, jer bi slijedile istrage o svim njihovim mahinacijama. Pogledajte samo rat u Siriji kao primjer. Turski novinari koji su izvještavali u o slanju oružja islamskim militantima, a i njihovi informanti iz oficirskog kora su redom zatvarani. Mislim, sve je to dio jedne široke slike ratnih zločina  i Erdogan neće tako lako prepustiti svoju moć da se ne bi otkrilo njegovo učešće.

Desno u redu Gürola pred prvomajsku paradu (foto: FB - Can Gürola)

Novi.ba: Oni prema vani ipak izgledaju kao jedna monolitna organizacija.

Gürola: Pogledajte, Erdoganova propaganda se promjenila nakon 2007. godine. Počinje da govori o „Novom osmanskom dobu“. On javno nastupa izjavljujući da će „volja nacije“ prevladati i da je svako ko se tome suprostavi izdajnik i strani špijun. Zvuči kao neko iz komšiluka, zar ne? Oni nastupaju tako da se obraćaju prosječnom turskom šovinistu. Postižu takav efekat da su njegovi poklonici došli u poziciju da kažu „Zašto smo još uvijek sekularno društvo? Hajmo to promjeniti!“. Položaj medija je, takoreći, odvratan. AKP koristi proces eksproprijacije i privatizaciije protiv medija koji im nisu nakloni. Trenutno samo ljevica može da progovara u Turskoj o problemima u društvu, jer imaju militantno članstvo koje će ih braniti od nasrtaja vlasti.

Novi.ba: Spomenuli ste da je ekonomska situacija loša u Turskoj? Kako to objašnjavate kada do nas dopiru samo priču o veličanstvenim ekonomskim dostignućima i rastu turske privrede, rastu životnog standarda i finansijske suverenosti?

Gürola: Ako želite da saznate nešto o turskoj ekonomiji i njegovom stanju, onda samo pogledajte arapsko okruženje. Turska ekonomija se uvijek bazirala na jeftinoj radnoj snazi i monetarnoj politici devalvacije valute, te snadbijevanju arapskih zemalja gotovim proizvodima. Vladine agencije već neko vrijeme falsificiraju ratu inflacije i podatke o rastu plata, a sa globalnom ekonomskom krizom ta diskrepanca počela se sve više isticati. Izlazak iz „dužničkog ropstva“ finansiran privatizacijom je stao, jer se sve privatiziralo što smo imali. Građevinski sektor je također u krizi. Ono što budžet trenutno drži u životu su  krediti arapskih kraljevstava, ali i to će stati zbog niskih cijena nafte na svjetskom tržištu. Turska ne investira u Balkan da bi bila dobročinitelj i ne čini to porezima ubranim od sopstvene proizvodnje, već od vanjskih kredita zarad vlastitih interesa.

Novi.ba: Kako komentarišete odnose Turske i BiH? Nedavno je član predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović,  bio na vjenčanju Erdoganove kćerke Sumeje.

Gürola: Dobro analizirajte turske interese na Balkanu. One uvijek idu paralelno sa američkim interesima. Turska ekonomska moć je jedna vrsta „zezancije“, da se tako izrazim, i niko ne gradi na tome vezu sa Turskom. Turske investicije nisu toliko značajne i obimne kao one iz Evropske unije. Koristi se činjenica historijskih veza, specifičan dejtonski ustroj i američko pokroviteljstvo da bi se investiralo, međutim, to se radi isključivo da bi se, kao prijatelju SDA, njima dali politički poeni u BiH. Turske investicije su jedan veliki šou.

(Novi.ba)