Da li je fašizam pobijeđen u Bosni i Hercegovini?

9. maj se slavi kao Dan pobjede nad fašizmom u Evropi, a već nekoliko godina i kao Dan Evrope. Međutim, šta slavimo tačno toga dana?

Iako je jasno da je ovaj dan izabran kao dan kada je potpisana kapitulacija Njemačke u Drugom svjetskom ratu, pa time označava pobjedu nad vodećom fašističkom zemljom u tom ratu, mnogi će sporiti karakter samog termina „pobjede nad fašizmom“ u nazivu praznika. Prisutnost fašističkih elemenata i u post-drugosvjetskoratovskom vremenu i opasnosti od pojave organizovanog fašizma čest se navode kao razlog tog osporavanja.

Stoga je logično postaviti sebi pitanja „Da li je on pobijeđen?“, „Može li biti pobijeđen?“ i „Šta je uopšte fašizam?“

Oni koji kroje zakone i time i zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija bi morale imati jasne i ujednačene odgovore na ta pitanja, zar ne?

Stoga smo pitali naše izabrane predstavnike u zakonodavnim vlastima „Da li je fašizam pobijeđen u Bosni i Hercegovini?“ i dobili smo, gle čuda, različite odgovore.

„Apsolutno, on je pobijeđen. Savladan je 45-te godine u Evropi, Jugoslaviji i time u Bosni i Hercegovini. Postoje ograničene pojave fašizma u obliku određenih ličnosti u našem društvu koji se s vremena na vrijeme pojave, ali ne postoji organizovani fašizam. Kao takvog ga kod nas nema, na našu sreću. Ipak, treba raditi na suzbijanju fašizma u našoj zemlji ukoliko se on pojavi i prema zakonima kojima raspolažemo mislim da bismo adekvatno odgovorili na njeg.“, izjavio je Lazar Prodanović, zastupnik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

"Fašizam, nažalost, nije u potpunosti pobijeđen. Od rata naovamo svjedočimo raznim pokušajima rehabilitacije fašista i kvislinga. U svim dijelovima BiH imate vlasti koje dodjeljuju imena ulica po političkim rukovodiocima NDH (npr. ulice Mile Budaka u Mostaru i Čapljini), ili nižim predstavnicima tog režima (npr. naziv osnovne škole u Hadžićima po Enveru Čolakoviću, kulturnom atašeu NDH u Mađarskoj za vrijeme Holokausta). Zatim imate – što je u smislu demonstracije obnavljajuće fašističke sile, sigurno i najstrašnije – redovna postrojavanja četnika u Republici Srpskoj; sjetite se fizičkog napada na novinare u Višegradu, posljednji put. A u ogromnoj mjeri, na stanje u BiH, utječu i procesi iz susjednih zemalja, gdje je prisutan sve veći revizionizam: npr. rehabilitacija Milana Nedića u Srbiji i svakodnevni ideološki skandali koje prave nove vladajuće strukture u Hrvatskoj", kazao je Dennis Gratz, zastupnik Naše stranke u Federalnom parlamentu.

"Naša stranka uvijek zauzima stav najoštrije osude prema fašističkim stavovima i događajima. A pored toga, krenuli smo i u aktivnu, institucionalnu borbu protiv te ideologije, preko Federalnog parlamenta. U svojstvu federalnog zastupnika uputio sam prijedlog Zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja Holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, koji je usvojen u formi nacrta, a koji će, kada se – nadam se što prije – usvoji, biti izuzetno moćno sredstvo u borbi protiv svih oblika fašističkih ideologija", zaključio je Gratz.

„Dok god u svijetu pa i BiH postoje pojave nejednakog postupanjima u ostvarivanju prava pojedinaca, skupina i naroda uvijek postoji opasnost da se netko osudi "svoje" probleme riješavati radikalnim potezima. To naravno znači da mogu uploviti  u vode jednog od najradikalnijih totalitarizama u povijesti-fašizam.No ja vjerujem da danas u 21. stoljeću dovoljno postoji svijesti da se nešto tako najradikalnije ne može dogoditi. Ipak nikada netreba prestati zagovarati mir i pravdu i nikada se od toga netreba umoriti.“, rekao je Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

„Ustavna pozicija hrvatskoga naroda je loša i posljedica je i loših mirovnih rješenja, a po meni još više postupanjima najodgovornijih za njihovo provođenje,a posebno  nekih predstavnika međunarodnih institucija. Svakako više boli nerazumijevanje političkih predstavnika druga dva naroda i tu su u konačnici očekivanja najveća. Siguran sam da samo razumijevanjem bića BiH, od kolega političkih predstavnika drugih naroda i volje da se poštuju temeljni principi jednakopravnosti, položaj hrvatskog naroda može i mora biti bolji - krajnje je vrijeme.“, zaključio je Lovrinović.

„Rijetko kad se konsultuju žene u vezi sa tematikom fašizma i antifašizma i mislim da dijelom upravo tu leži problem u našem društvu. Znate, žena je malo na upravnim i političkim funkcijama u ovoj zemlji, i u isto vrijeme oko 90% zaposlenih u obrazovanju jesu žene, a tamo mislim da nam je osnova problema fašizma u našem društvu. Obrazovanje bi trebalo biti nadgradnja kućnom odgoju, u kojem bi se devijacije naučene iz porodice otklonile, ali se to kod nas ne dešava. Mislim da bi prosvjetne radnice trebale povesti više računa o tome.“, rekla je je Maja Gasal - Vražalica, zastupnica DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

„Vidite, mi smo zemlja u kojoj uz to stalno pravimo privid da ne postoji fašizam. Latimo se raznih floskula i maskiramo stvarnost. Nikad više bogomolja nije bilo, a manje morala. Mislim da će vam to nešto reći. Mnoge stvari koje se dese recimo u manjim sredinama u medije dopre veoma kasno ili nikako. Pogledajte samo sredine u kojima se dešava povratak. Kao dio manjine u takvim sredinama trpićete napade, uvrede i poslovnu diskriminaciju. O kakvoj mi pobjedi nad fašizmom govorimo?“, dodala je Gasal – Vražalica.