Schmidtov oproštajni udarac: Evropska unija je izdala Bosnu i Hercegovinu
Jedna od najzanimljivijih tema na koje je Christian Schmidt ukazivao u svojim posljednjim intervjuima jeste odgovornost Evropske unije za stanje u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o projektu plinovoda Južna interkonekcija, piše Klix.ba.
Iako je Schmidt ostao diplomatski odmjeren i nije želio otkrivati sve detalje iza političkih procesa, iz njegovih izjava može se jasno naslutiti kritika prema strategiji Evropske unije i njenom odnosu prema energetskoj politici u BiH.
Kritike Briselu zbog Južne interkonekcije
U intervjuu za njemački Süddeutsche Zeitung Schmidt je govorio o projektu Južna interkonekcija i ulozi Evropske unije u procesu plinske diverzifikacije Bosne i Hercegovine.
“Plinovod se zasniva na šest godina staroj studiji izvodljivosti koju je podržala EU. Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada Evropljani više nisu uključeni. To što Amerikanci imaju drugačiji pristup ne može im se unaprijed zamjeriti”, rekao je Schmidt.
Ipak, još otvoreniji bio je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), u intervjuu koji je, prema tvrdnjama novinara koji ga je radio, Schmidt kasnije pokušao zaustaviti.
Govoreći ponovo o Južnoj interkonekciji, Schmidt je direktnije kritikovao Evropsku uniju.
“Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje ovisna samo o ruskom plinu. Nije dovoljno naknadno samo kritikovati druge. Gdje je naša evropska strategija?”, upitao je Schmidt.
Američki utjecaj i pritisci
Na pitanje o vlasnicima američke kompanije AAFS, koja bi trebala raditi na projektu, a koji su povezani s administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Schmidt nije želio direktno odgovoriti, ali je nastavio kritikovati evropski pristup.
“Pitanje je kako se uopće dopustilo da stvari odu tako daleko. Evropa mora fleksibilnije reagirati na potrebe pojedinih država, što nikako ne znači da treba pristati na sve”, rekao je visoki predstavnik.
Ove izjave dodatno su dobile na značaju u kontekstu njegovog odlaska iz Bosne i Hercegovine, za koji se, prema brojnim informacijama, upravo pitanje Južne interkonekcije smatra jednim od ključnih razloga političkog pritiska.
Prema tim tvrdnjama, administracija u Washingtonu insistirala je na Schmidtovom odlasku i dolasku osobe koja bi bila prihvatljivija američkim interesima. Zanimljivo je, međutim, da Schmidt u svojim intervjuima nije direktno optuživao Sjedinjene Američke Države, nego je najveći dio odgovornosti prebacio na Evropsku uniju.
Poruka Evropskoj uniji
Schmidtove izjave sugerišu da je svjesno iskoristio posljednje intervjue kao upozorenje Evropskoj uniji da nema jasnu i dosljednu strategiju prema Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o energetskoj sigurnosti i smanjenju zavisnosti od ruskog plina.
U tom kontekstu spominje se i pismo Delegacije EU u BiH od 13. aprila ove godine, u kojem su evropski zvaničnici podsjetili domaće aktere da svi zakoni usvojeni u BiH moraju biti usklađeni sa standardima Evropske unije.
Iako je Delegacija EU tvrdila da je to bio jedini razlog slanja pisma, dio političkih aktera takvu poruku protumačio je kao distanciranje Brisela od projekta Južna interkonekcija. Upravo na tu percepciju Schmidt se indirektno osvrnuo kada je rekao da se Evropska unija povukla iz projekta i ostavila prostor drugima.
Razlika između EU i SAD-a
Schmidtove kritike dolaze i u širem kontekstu djelovanja međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Evropska unija često se doživljava kao spor i birokratizovan sistem odlučivanja, što je posljedica potrebe da se usaglasi stav svih 27 država članica.
S druge strane, američka administracija djeluje znatno brže i direktnije, posebno kada procijeni da su određeni politički ili energetski interesi strateški važni.
Taj kontrast između sporog evropskog pristupa i odlučnijeg američkog djelovanja bio je vidljiv i tokom posljednjih godina Schmidtovog mandata u BiH, a upravo kroz pitanje Južne interkonekcije postao je potpuno ogoljen.