Biblioteke u FBiH kao stranački plijen
Za javnu administraciju se generalno veže da je oaza za udomljavanje nezbrinutih stranačkih podobnika. Takva situacija je javna tajna i skoro da nema uposlenika u javnoj upravi da nije kotačić u dobro podmazanom birokratskom stroju kojim upravlja stranačka mašinerija. Međutim, administracija nije jedino mjesto gdje stranačka služinčad dobijaju mjesta za razne zasluge. Jedno od njih jesu biblioteke koje već 20 godina služe kao sklonište za armiju stranačkih ljudi. Naime, ozakonjena diskriminacija u Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti omogućava bilo kome da za 500 KM postane bibliotekar i zaposli se u biblioteci. Naravno, članska karta neke od stranaka je prvi uslov.
Nedavno je grupa studenata, pored toliko profesora, akademskih radnika, uposlenika NUB-a i ostalih pokrenula Inicijativu za izmjenu spornog člana 18 navedenog Zakona. Istovremeno je i Društvo bibliotekara FBiH se uključilo u akciju. Inicijativa čeka javnu raspravu jer je klub zastupnika HDZ-a se usprotivio izmjeni člana 18 bez da se provjeri da li će biti dovoljno bibliotekara za pojedine regije gdje je to zanimanje deficitarno.
"Diplomirani bibliotekari su godinama bili na margini, zapostavljeni od akademskih krugova i vlasti, a ni medijima bibliotekarstvo kao tema nije bilo zanimljivo. Ova inicijativa je krenula kao pokušaj da se probudi zanimanje za temu i u tome smo uspjeli. Stanje u kojem je bibliotekarstvo je ispod svakog standarda i zahtijeva nužno rješavanje problema. Biblioteke služe za dopunu radnih mjesta radnicima kojima je nepotpuna radna norma. Kako bi bilo da se bibliotekarima omogući da u školama predaju matematiku, tjelesni odgoj, historiju, jezik, geografiju... kao što je trenutno svima omogućeno da rade u biblioteci, svima, osim bibliotekarima koji su završili studij bibliotekarstva. Nadam se da će institucije koje su zadužene za ovakve probleme konačno reagovati, a do tada nam preostaje samo mučna borba za sve manji broj radnih mjesta koja još uvijek nisu pokradena.” Za Novi.ba dao je izjavu Mašo Mehmedović, jedan od inicijatora promjene zakona.
Trenutno je situacija sljedeća, po časopisu "Bosniaca" Nacionalne i univerzitetske biblioteke biblioteke BiH koji je objavljen prošle godine (2015) Centar za permanentno obrazovanje je "obrazovao" 475 bibliotekara u periodu od 1999-2015 godine od kojih je tek 181 diplomiranih bibliotekara. Situacija sa višim knjižničarima i knjižničarima je još gora, za 9 njih se zna da imaju srednju knjižičarsku školu. Ostali su većinom profesori koji popunjavaju normu. U javnim bibliotekama su dobro nagrađeni članovi stranke.
Kanton Sarajevo kao osnivač UNSA godišnje baca hiljade maraka na školovanje bibliotekara koji se jako teško zapošljavaju a dosad nisu imali nikakvu prednost pri zapošljavanju. Ni Filozofski fakultet se nije naročito potrudio da riješi situaciju koja u praksi znači da postoji dvostruki studij po kojem se 3 ili 5 godina studija zamijeni za 60-ak sati kursa.
Ostaje vidjeti šta će se desiti sa predloženom izmjenom. Međutim, sve i u slučaju pozitivnog rješenja brojni problemi ostaju jer se Zakon mijenja na federalnom nivou ali nije obavezujući po automatizmu za kantonalni nivo. To znači da predstoji duga i teška birokratska i stranačka borba za mjesta kojim se nagrađuju bibliotekari koji to nisu, za zasluge koje nemaju veze sa bibliotekama a koje su u sve težem stanju.
(foto: divithana)