Britanski filozof škotskog porijekla koji je bio uspješniji kao historičar

Škotski filozof i povjesničar, smatran jednim od najvažnijih figura zapadne filozofije i škotskog prosvjetiteljstva. Na današnji dan rođen je David Hume.

Hume je često grupiran sa Johnom Lockeom, Georgeom Berkeleyom i pregrštom ostalih kao britanski empirist. 

Hume je bio slavniji kao historičar. Njegova šestosveščana Povijest Engleske bila je bestseler duboko u devetnaesto stoljeće i standardno djelo o povijesti Engleske mnogo godina, dok su njegova filozofska djela, kojima duguje svoj današnji ugled, bila manje čitana tijekom njegovog života.

Započevši sa Raspravom o ljudskoj prirodi (1739), Hume je namjeravao stvoriti cjelokupnu naturalističku "znanost o čovjeku" koja proučava psihološki temelj ljudske prirode. U žarkoj opoziciji prema racionalistima koji su mu prethodili, najuočljivije prema Descartesu, zaključio je da vjerovanje radije nego razum upravlja ljudskim ponašanjem, rekavši slavno: "Razum jest, i mora biti rob strastima."

Prominentna figura u skeptičkoj filozofskoj tradiciji i snažan empirist, argumentirao je protiv urođenih zamisli, zaključivši umjesto toga da ljudi imaju samo znanje onih stvari sa kojima su imali neposredno iskustvo. Stoga dijeli zamjedbe na snažne i žive "utiske" ili neposredne senzacije i slabije "zamisli", koje su umnožene iz utisaka. Razvio je položaj da je mentalno ponašanje upravljano "običajem"; naša je uporaba indukcije, na primjer, opravdana samo našom zamisli "neprestane konjunkcije" uzroka i učinaka. Bez neposrednih utisaka metafizičkoga "Ja", zaključio je da ljudi nemaju stvarni pojam svojeg Ja, samo svežanj osjeta asociranih sa "Ja". Hume je zagovarao kompatibilističku teoriju slobodne volje koja se dokazala kao izrazito utjecajna u daljnjoj etici. Bio je i sentimentalist koji je smatrao da je etika više temeljena na osjećajima nego na apstraktnim moralnim principima. Hume je i istraživao normativni je-mora problem. Držao je notorno dvosmislene poglede o kršćanstvu, ali slavno osporio teleološki argument u svojim Dijalozima glede prirodne religije (1779).

Djela: 

- Rasprava o ljudskoj prirodi (Treatise of Human Nature, 1739)
- Istraživanje glede ljudskog razuma ( An Enquiry Concerning Human Understanding, 1748)
- Istraživanje glede principa morala ( An Enquiry Concerning the Principles of Morals, 1751)
- Dijalozi glede prirodne religije ( The Dialogues Concerning Natural Religion)