Prije 15 godina Mevlid Jašarević pucao na Ambasadu SAD-a: Teroristički napad koji je šokirao svijet

Na današnji dan prije 15 godina, državljanin Srbije Mevlid Jašarević počinio je najozbiljniji teroristički napad u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Vijest se brzinom svjetlosti proširila svjetskim medijima. 

Tog 28. oktobra 2011. godine oko 15.20 sati, mladić s dugom bradom i automatskom puškom pojavio se ispred zgrade Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u centru Sarajeva. Područje Marijin-Dvora okupirali su pripadnici bh. policijskih agencija.

 Ispalio 105 metaka
Tokom pedeset minuta Jašarević je ispalio 105 metaka. Pucao je prema zgradi, prema ogradama i prema mjestima gdje su se nalazili pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH koji su osiguravali Ambasadu. Teško je ranio policajca Mirsada Velića, pogodio ga u obje noge i nanio mu teške tjelesne povrede. Šteta na zgradi procijenjena je na gotovo sto hiljada američkih dolara. 

Unutar Ambasade niko nije stradao jer je objekt bio zaključan i osoblje se sklonilo. Svjedoci koji su se zatekli u blizini kasnije su ispričali da je Jašarević glasno vikao i pozivao Amerikance da izađu, a civilima je govorio da se sklone jer ne cilja njih. Drama je trajala sve dok pripadnici Specijalne jedinice MUP-a Kantona Sarajevo, tačnije snajperisti, nisu pogodili napadača. Jašarević je ranjen, prevezen u bolnicu, a zatim uhapšen. 

A kako je sve krenulo tog kobnog petka prije 15 godina? Istraga je brzo utvrdila da nije djelovao sam u smislu logističke podrške.

Oproštajne poruke
Istog jutra Jašarević je prešao granicu BiH. U Sarajevo je stigao u društvu dvojice muškaraca iz Gornje Maoče, Dina Pečenkovića i Muniba Ahmetspahića. Došli su automobilom do naselja Stup, gdje je Jašarević sjeo u tramvaj i nastavio prema Ambasadi SAD-a. Prije samog napada snimio je oproštajne poruke na dva DVD-a. U njima je objasnio da želi prisiliti strane vlade da promijene odnos prema muslimanima u svijetu, posebno je spomenuo povlačenje NATO snaga iz Afganistana, te se izvinio majci ako u akciji strada neki musliman koji radi za Amerikance, jer i njih smatra neprijateljima.

Jašarević nije baš bio nepoznat policiji. U Austriji je 2005. godine, kao maloljetnik, učestvovao u pljački banke. Tom prilikom opljačkano je sto hiljada eura. Osuđen je na tri godine zatvora. Nakon odležane kazne protjeran je iz Austrije. U Beču se povezao s vehabijskim krugovima. Jašarević je u Maoči živio povremeno s nevjenčanom suprugom Mirelom Demirović i sinom koji danas ima 16 godina. 

Mevlidovi roditelji su se razveli dok je bio dijete. Majka Muamera Hasanović odvela ga je u Beč, gdje je odrastao. Otac Izet Jašarević živio je u Češkoj. Djed Šain Jašarević iz Novog Pazara govorio je kako se njegov unuk nakon nekog vremena pojavio iz Austrije s bradom i s čudnim idejama o tome kako treba prakticirati islam.
 
Pretresi u Maoči
Gornja Maoča bila je poznata kao jedno od najzatvorenijih vehabijskih uporišta u BiH. Tamošnja zajednica nije priznavala institucije države, a djeca su se školovala prema stranim nastavnim planovima. Dan nakon napada, 29. oktobra 2011., SIPA i druge policijske snage proveli su pretres u Gornjoj Maoči. Ušli su u kuće, pronašli veliki arsenal oružja, snajpersku pušku i veliku količinu municije. Dio opreme bio je u sportskim torbama. Uhapšeni su ili privremeno zadržani Pečenković, Ahmetspahić i drugi. U Srbiji je privremeno zadržano 17 osoba povezanih s istom sredinom.

Sud BiH je prvostepeno 6. decembra 2012. godine osudio Jašarevića na 18 godina zatvora zbog terorizma. Sudija Branko Perić tada je istakao da je to najteža kazna koju je sud do tada izrekao za takvo djelo i da BiH nikada ranije nije suočena s takvim oblikom terorizma. Naglasio je i da nije bilo Gornje Maoče, vjerovatno ne bi bilo ni Jašarevića.

Apelaciono vijeće Suda BiH u novembru 2013. smanjilo je kaznu na 15 godina, uračunavši vrijeme provedeno u pritvoru. Motiv napada sud je ocijenio političkim i vjerskim, želja da se izrazi nezadovoljstvo položajem muslimana i vehabijskih zajednica te da se izvrši pritisak na zapadne vlade. Dvojica optuženih pomagača, Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahić, oslobođeni su zbog nedostatka dokaza. Samo mjesec prije smanjivanja kazne, Jašarević je obrijao bradu, što je u javnosti protumačeno da raskida veze s vehabijskim pokretom.

Paralelno s bh. postupkom, američko pravosuđe je još 2012. godine podiglo optužnicu protiv Jašarevića zbog pokušaja ubistva američkih službenika, napada smrtonosnim oružjem, uništavanja imovine i krivičnih djela povezanih s upotrebom vatrenog oružja.

Tokom izdržavanja kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima, Jašarević je bio svrstan u visokorizičnu grupu zatvorenika. Disciplinski je kažnjavan, bio je u izolaciji. Krajem 2024. i tokom 2025. podignuta je nova optužnica zbog prijetnji zatvorskim službenicama. Tužilaštvo BiH teretilo ga je da je u dva navrata, nakon što mu je zabranjen pisani i telefonski kontakt s porodicom i drugim osobama, prijetio uposlenicama, vrijeđao ih i pokušao spriječiti u obavljanju službenih radnji. Jednoj je, navodno, rekao da će uzeti nož iz kuhinje i ući u njen ured.

Sud BiH ga je 26. oktobra 2026. godine prvostepeno oslobodio tih optužbi, ocijenivši da nije dokazana namjera da spriječi službenice u radu. Kazna za terorizam istekla je jučer, 27. oktobra. 

Odluka ministra
Umjesto izlaska na slobodu, američke vlasti su dan ranije zatražile od BiH izručenje Jašarevića. Zahtjev se odnosi na optužnicu iz 2012. za pokušaj ubistva američkih službenika. Ročište za određivanje ekstradicijskog pritvora zakazano je odmah, a konačnu odluku o izručenju donosi ministar pravde BiH. Jašarević nema državljanstvo BiH, što formalno olakšava eventualno izručenje. Njegova braniteljica Alma Tabaković potvrdila je da je obaviještena o američkom zahtjevu.

Napad iz 2011. ostavio je dubok trag u BiH. Policijske akcije nakon napada, pretresi, hapšenja i međunarodna saradnja s Srbijom i Austrijom pokazali su odlučnost naše države da se obračuna s terorizmom. Jašarević jeste sam izveo napad. Ali je prošao kroz austrijsku radikalizaciju, maočansku sredinu i lične frustracije. Porodica ga je opisivala kao promijenjenog čovjeka. Sudovi u BiH i SAD gledali su na njega kao na izvršioca terorističkog čina koji je ugrozio ne samo lokalnog policajca, već i međunarodne odnose i sigurnost. Danas, 15 godina kasnije, slučaj se ponovo otvara kroz američki zahtjev za izručenje. Jašarević je odslužio kaznu koju mu je izrekla BiH, ali američko pravosuđe smatra da njegov napad na njihove službenike i objekt zahtijeva poseban postupak.

Sigurnosne službe BiH godinama su pratile dešavanja u Gornjoj Maoči, a 2010. provedena je velika policijska akcija po nalogu Tužilaštva BiH. Operacija je počela u noćnim satima 1. februara, a tokom nje uhapšeni su Nusret Imamović, Safet Barčić, Dževad Hodžić, Hajrudin Ribić, Senad Midžić, Mensud Čekić i Edis Bosnić. Iako je akcija privukla veliku pažnju javnosti, protiv ove grupe nikada nije podignuta optužnica. Uhapšenima je prvobitno određen jednomjesečni pritvor, ali su prije isteka tog roka pušteni u kućni pritvor. Gornja Maoča ponovo je dospjela u fokus javnosti nakon što je Jašarević napao Ambasadu. Istraga je pokazala da je on ranije boravio u ovom naselju. U januaru 2012. SIPA je ponovo uhapsila Imamovića i njegovog brata Eldina. Nusret je 2013. napustio BiH i otišao u Siriju. Američke vlasti označile su ga teroristom 2014., a Evropska unija uvela mu je sankcije 2020. Imamović se i danas nalazi u Siriji.

Šta je o sinu govorio otac Izet
Izet Jašarević u izjavi za „Avaz“ nekoliko dana nakon napada kazao je da njegov sin "nikada nije bio ovakav", da ga je neko "natovario" ili nadrogirao, te da je posljednji put s njim kontaktirao prije tri-četiri godine (2007. ili 2008.)

- Još od tada bio je blizak vehabijama. Moj otac i ja pokušali smo ga maknuti, ali on nije htio. Neko ga je navukao. Treba reći ko ga je navukao. Vidjeli ste i sami, on na onom snimku kao da je izgubljen. Stoji tamo i šeta lijevo-desno. Kao da čeka da ga neko ubije. Nešto nije uredu tu. Čini mi se da on ni psihički nije uredu. Je li bio pod drogama, pojma nemam, ali se mora vidjeti šta je to. Njemu je neko isprao mozak. Niko sam onakve stvari ne radi - kazao je tada Izet, otkrivši da je Mevlid nakon pljačke u Austriji došao kod njega u Češku, ali da on tada nije znao odakle mu novac.

Veza između oca i sina prekinula se kada je Mevlid otišao da živi u Maoču.

- Govorio sam mu da hoću da mu pomognem, da ću mu ostaviti kuću u Novom Pazaru, samo da bude normalan čovjek, da obrije bradu. Ali, on nije htio. Išao je tim svojim putem, kao da je bio omađijan – govorio je Izet.

Majka: Problemi počeli kada je otišao u Maoču
- Ja sam za tu svoju djecu dala i svoj život. Učinila sam sve što sam mogla. Njemu je otac nedostajao, to je istina. Potrudila sam se da moja djeca imaju oca, molila sam ga da ih uzme malo, ali nisam mogla učiniti više – govorila je prije 15 godina za „Avaz“ majka Muamera Hasanović.

Prema njenim riječima, Mevlid je bio dobro i mirno dijete, a problemi su počeli nakon odlaska u Gornju Maoču, gdje je, kako smatra, došao pod utjecaj radikalnih ideja. Nakon izlaska iz zatvora u Austriji, pokušala mu je pomoći da nastavi normalan život, ali se ubrzo udaljio od porodice.

- Posljednji put sam ga vidjela s djetetom u naručju. Ne mogu vjerovati da je mogao to dijete ostaviti i otići ono napraviti, a biti toga svjestan. To je dobrota od djeteta, koje nikada mrava nije zgazilo i koje je svakome pomagalo. Drago mi je samo da nikome nije život uzeo – kazala je Mevlidova majka.

Ekskluzivna ispovijest 
 
Jašarević: Nije bio zadovoljan samo ranjavanjem. Društvene mreže
- Najveća greška mi je bila što sam prebrzo ispucao sve metke iz mog kalašnjikova. Sve vrijeme dok sam pucao ispred Ambasade SAD-a u Sarajevu nadao sam se da će specijalci izaći iz zgrade i priželjkivao sam ih za mete. Nisam zadovoljan svojim učinkom tog dana i samo jednim ranjenim policajcem. Ovo je u emisiji "Napadanja", autora Admira Crvčanina, emitovanoj na bh. Sinema TV, u svojoj "ekskluzivnoj ispovijesti", prije 10 godina rekao Mevlid Jašarević.

- Najveća greška mi je bila što sam prebrzo ispucao sve metke iz mog kalašnjikova. Sve vrijeme dok sam pucao ispred Ambasade SAD-a u Sarajevu nadao sam se da će specijalci izaći iz zgrade i priželjkivao sam ih za mete. Nisam zadovoljan svojim učinkom tog dana i samo jednim ranjenim policajcem. Ovo je u emisiji "Napadanja", autora Admira Crvčanina, emitovanoj na bh. Sinema TV, u svojoj "ekskluzivnoj ispovijesti", prije 10 godina rekao Mevlid Jašarević.

SAD traži izručenje, određen pritvor

U Sudu BiH jučer, na dan kada je trebao izaći iz zatvora, održano je ročište za određivanje ekstradicionog pritvora Jašareviću. Zahtjev za izručenje stigao je iz SAD-a.

- Ja sam odgovorao za svoje, a nije odgovarao glavni iz Gornje Maoče Nusret Imamović, koji me je poslao pred Ambasadu i naoružao. Njega je Dubravko Čampara pustio i sada on šetka po Siriji i ima restoran - kazao je Jašarević, ističući da za 15 godina u zatvoru nije nikoga radikalizirao, da se bavio crtanjem i inovativnošću, te da mu je to bila želja kada izađe iz zatvora.

Jučer popodne Jašareviću je određen pritvor.