Wigemark: Rezultate popisa treba objaviti

Bosna i Hercegovina
Wigemark: Rezultate popisa treba objaviti
Dodaje da su mehanizam koordinacije, prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju "već stara priča, ali oni svi idu zajedno u jednom paketu, pa sam htio iskoristiti priliku da potcrtam i neke od ovih novih pitanja“.

 Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark izjavio je danas u Sarajevu da je u BiH ostvaren određeni zamah, pogotovo nakon podnošenja aplikacije za članstvo u EU, ali da je važno da se održi ta ostvarena dinamika.

Prije početka sesije "Kruga 99“ čiji je bio uvodničar o temi "Međuovisnost reformi i aplikacije za članstvo BiH u EU“, on je kazao da se budućnost BiH itekako svodi na ekonomske okvire.

Naveo je da su prije dvije godine, zbog zastoja u privrednom razvoju, građani ove zemlje izašli na ulice i protestvovali tražeći bolje sutra. Po njegovim riječima, ti protesti nisu prerasli ni u kakvu revoluciju, "ali jesu predstavljali jedan poziv na buđenje, ne samo svima u BiH, veći i onima iz vana“.

- Kao odgovor na ovakve zahtjeve građana, prvo je nastao sporazum za rast i zapošljavanje koji će kasnije prerasti u reformsku agendu. Mi kao Evropska unija ostajemo uz vas u svakom koraku provedbe ozbiljnih strukturalnih reformi - istakao je Wigemark. 

Potcrtao je da je prvo i najvažnije pitanje omogućavanje lakšeg pronalaženja posla i otvaranja novih radnih mjesta.

- U ovoj oblasti je zabilježen jedan manji napredak u proteklim mjesecima i statistike pokazuju da se stopa nezaposlenosti smanjila za nekih dva posto. Međutim, ono što je sada potrebno uraditi je provedba zakona o radu koji su usvojeni i smanjenje troškova rada - naglašava šef Delegacije EU u BiH.

Pojasnio je da, kada govorimo o smanjenju troškova rada, "ne govorimo o smanjenju plata, već naprimjer, smanjenju stope doprinosa koje je poslodavac dužan plaćati za socijalno, zdravstveno i druge oblike davanja“.     

- Da bi se nadoknadio iznos sredstava koji će se umanjiti s manjom stopom doprinosa, potrebno je da nađete neke druge izvore prihoda. Jedan od takvih izvora su prihodi koji se prikupljaju kroz akcize i cijela priča o povećanju akciza se zapravo kreće oko ovih pitanja - navodi Wigemark.

Kako je naglasio, potrebno je da BiH sklopi aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom.

- Ako govorimo o aranžmanu s MMF-om, sve se svodi na ispunjavanje zahtjeva u smislu regulisanja bankarskog sektora u zemlji. Ili ako hoćete konkretnije, u sadašnjem trenutku govorimo o Banci Srpske u RS-u, ali nije ona jedina banka o kojoj govorimo u kontekstu regulisanja bankarskog sektora, ima tu još i nekih drugih banaka - smatra on.

Po njegovim riječima, drugi zahtjev je smanjenje cijena lijekova, odnosno marža koja se uzima na lijekove koji se prodaju na tržištu BiH, "a koji su 30 pa i 50 puta skuplji nego isti ti lijekovi u zemljama regiona“.

- Ne moram naglašavati da bi takav potez bio u interesu ugroženih skupina, starijih osoba, bolesnih i demobilisanih boraca. Ne mogu da razumijem zašto još nije došlo do realizacije ovog pitanja - ističe Wigemark.

Dodaje da su mehanizam koordinacije, prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju "već stara priča, ali oni svi idu zajedno u jednom paketu, pa sam htio iskoristiti priliku da potcrtam i neke od ovih novih pitanja“.

- Da znamo svi šta je to što se treba uraditi, koji su to zahtjevi koje je potrebno ispuniti i da umjesto priče konačno krenemo s konkretnim djelovanjem - poručio je Wigemark.

Upitan u vezi s objavljivanjem rezultata popisa stanovništva u BiH, odgovorio je da se podaci popisa trebaju objaviti.

- Svi podaci su tu, na raspolaganju, i prema našim shvatanjima, govorimo o nekoliko desetina hiljada spornih popisnica u smislu rezidenata, ali u suštini svodi se na nacionalnost. To nam govori da su ponovo pitanja nacionalnosti ta koja blokiraju dalji napredak generalno zemlje, ali i u kontekstu evropskih integracija - ističe šef delegacije EU u BiH.

Navodi da za Evropsku uniju nije toliko relevantno "koja je vaša nacionalnost, jeste li Srbin, Bošnjak, Hrvata, ili ste se izjasnili nekako drugačije“.

- Ono što nas konkretnije interesuje su same činjenice, gdje živite, šta radite, da li ste zaposleni ili niste, da li se školujete i druge konkretne činjenice, ne nečija nacionalnost. Tako da, ako Evropska komisija uputi upitnik Bosni i Hercegovini, u upitniku među tim pitanjima niko vas neće pitati koliko imate Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva trebaju i ovo da uzmu u obzir - zaključio je Wigemark.            

Ne propustite