Dolaze bolje dani? Evo koliko će bh. ekonomija rasti u narednom periodu
Svjetska banka je 7. aprila izdala, a sljedećeg dana u zgradi UNITIC-a u Sarajevu predstavila bh javnosti, novi ekonomski izvještaj za Evropu i Centralnu Aziju u kojoj navode da su se pokazatelji za Bosnu i Hercegovinu popravili, te prognozirali rast bosanskohercegovačke ekonomije od iznad tri posto na srednji period.
Procjenjujemo da ekonomski rast u Bosni i Hercegovini dosegne 2,8 posto. Rast je bio veći nego što smo očekivali, potpomognut vanjskim stimulansima, te rastom neto izvoza i domaćih aktivnosti koje su se oporavile od pada usljed poplava 2014. godine. Nažalost, podrška tržišta rada za smanjenje siromaštva je bilo ograničeno, a rast plata je stagnirao. Reforme su se provele u nekoliko oblasti, i to primjera radi u radnom zakonodavstvu i javnim finansijama, sa naznakama budućeg rasta zaposlenja. Stoji u aprilskom izvještaju Svjetske banke.
Procjena rasta BDP-a BiH u periodu 2016-2017 od strane Svjetske banke
Ohrabrujuće prognoze za našu zemlju u dokumentu u kojem nema uzročno-posljedičnih veza između provedenih i još predstojećih mjera za izlazak BiH iz konstatne ekonomske krize u kojoj se nalazi. Uporedimo li najnoviji izvještaj sa izvještajem iz oktobra prošle godine uočićemo male promjene retorike u kojima se promjena radnog zakonodavstva više ne priziva, nego navodi kao svršena mjera, dok u isto vrijeme promjena stepena siromaštva i zaposlenosti ne prati optimistične prognoze Svjetske banke.
Snažni indikatori nam sugeriraju jačanje ekonomskih aktivnosti. Rast u 2015. godini će se vjerovatno povratiti na 2 posto, pospješen rekonstrukcijom nakon poplava iz 2014. godine i povećanom potražnjom u inostrantvu. Sa slabom dinamikom na tržištu rada stanje siromaštva će se promijeniti samo marginalno. Zajednički dogovor državnih i nižih nivoa vlasti o prioritetnim reformama za zemlju je potpisan u Julu 2015. godine. Implementacija ove agende, kao naprimjer, reforme radnog zakonodavstva je ključ razvoja u srednjem roku. Stoji u izvještaju Svjetske banke iz oktobra prošle godine.
Azra Hadžiahmetović, redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, koja je osim angažmana na fakultetu, u proteklih godina bila i predsjednica Savjeta eksperata u Vanjsko-trgovinskoj komori BiH, alternativni guverner u Međunarodnom monetarnom fondu, guverner BiH u Svjetskoj banci, te redovni izvjestilac za ekonomska pitanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope za Novi.ba je izjavila da se ne slaže sa prognozama i da je krajnje skeptična za daljnji razvoj situacije u našoj zemlji.
„Izražavam skepsu prema tako optimističkim prognozama Svjetske banke, ali je tačno da Reformska agenda daje smjer i okvir koji bi doveo do rasta, ali samo kada bi se set novih zakona i mjera donosio u paketu, a ne parcijalno i na duži period što kod nas neće biti slučaj. Također, nema pokazatelja ekonomskog oporavka ni sličnih zemalja regiona, a i obzirom da smo ekonomski ovisni o našim vanjskotrgovinskim partnerima, kao što su Njemačka, a tamo se ne pokazuju znakovi većeg rasta, ne vjerujem da će ispuniti optimistične prognoze.“
Razgovarali smo i sa Goranom Nedićem, ekonomistomkoji je nešto drugog shvatanja i ne vidi da provođenje Reformske agende adresira bilo koji od izvora ekonomske i društvene zaostalosti Bosne i Hercegovine.
„Prognoze Svjetske Banke su bazirane na linearnom načinu razmisljanja. Takav analitički pristup ne može da anticipira suštinske tendencije ispod povrsinskog makro nivoa. Tako je Svjetska Banka u izvještajima iz 2008. godine predviđala rast BH ekonomije od 5% za 2009 godinu, dok je realnost bila pad od 3%. Suštinski problemi nekonkurentnosti manifestovani su kroz konstantni deficit tekućeg računa, rastu baziranom na potrošačkim kreditima i rasprodaji imovine građana/države strancima koje nisu adresirani reformskom agendom. Velika kriza će doći i pomesti desetine neprofitabilnih firmi, dovesti do otpuštanja desetina hiljada ljudi u BiH i potrebne destrukcije kapitala, čime će se stvoriti preduslovi za budući snažni rast. Da li će se formirati progresivne snage u BiH koje će u kriznom periodu doći na vlast i napraviti istinske reforme od kojih će u budućnosti imati koristi većina građana, ostaje nam da vidimo. Od postojećih prijedloga koji dolaze iz inostranstva samo imaju koristi međunarodni kreditori i domaće birokrate.“
Nažalost, progresivnih snaga o kojima Nedić govori za sada nemamo na vidiku, te nam ostaje okupljanje oko dokumenta koji stao na 6 stranica papira A4, sa uobičajenim frazama i bez stvarnih prijedloga mjera koje se trebaju sprovesti, putokaz naše budućnosti, a međunarodnim organizacijama i lokalnim političkim akterima trenutni spin i legitimacija njihove vlasti, dokument nazvan Reformska agenda.
Skepsa i protivljenje izvještajima Svjetske banke nam ukazuje da ovaj izvještaj nije pretjerano relevantan dokument koji će ukazati na potreban put ekonomske politike BiH, već samo pirkanje u leđa postojećim ekonomskim politikama vlasti.