Iranski mediji skupili još 600.000 dolara za ubistvo pisca Salmana Rushdija

Mediji u Iranu skupili su 600.000 dolara koje će dodati u fond fetve koja poziva na ubistvo Salmana Rushdija indijsko-britanskog pisaca.

Naime, Rushdie je slavu stekao 80-ih godina prošlog vijeka zbog svojih romana poput "Djeca ponoći" i "Sram", ali je u žižu javnosti dospio zbog romana "Sotonski stihovi".

Knjiga "Sotonski stihovi" je izazvala bijes neviđenih razmjera u muslimanskim država budući da su mnogi vjernici određene dijelove gledali kao otvoreni napad na islam i poslanika Muhameda. 

Ubrzo nakon što je izašla u javnost, knjiga je zabranjena u nekoliko država, među kojima su bili Indija, Sudan, Bangladeš i Južnoafrička Republika.

Najdalje je otišao Iran i njegov tadašnji čelnik ajatolah Khomeini koji je "Sotonske stihove" proglasio blasfemijom i fetvom (de facto pravnom odlukom) pozvao na Rushdijevo ubistvo.

Fetva je izazvala međunarodno negodovanje, a Velika Britanija je prekinula diplomatske odnose sa Iranom što je trajalo skoro čitavu deceniju.

Nakon izdavanja fetve, Rushdie je živio u Velikoj Britaniji pod policijskom zaštitom i skrivao se nekoliko godina, o čemu je prije tri i po godine objavio knjigu pod nazivom "Joseph Anton", što je pseudonim kojim se koristio tokom skrivanja.

Tom je prilikom Rushdie za Le Monde rekao "kako je u samom srcu islama nešto otišlo na pogrešnu stranu. I to je novijeg datuma".

Ova nova akcija skupljanja novca za ubistvo Rushdija najveći je koordinirani projekat vezan uz fetvu još od vremena kada je izdata (1989. godine), a budući da nikad nije ni bila opozvana, fond koji će isplatiti potencijalnog ubicu Rushdija teži milione dolara.

1998. godine, tadašnji iranski predsjednik je rekao da je fetva "završena", ali da nikada nije službeno ukinuta, te su je 'oživljavali' nekoliko puta iranski sadašnji vođa Ali Hamnei i drugi vjerski službenici.

"Khomeinijeva fetva je religijski dekret. Ona nikada neće izgubiti moć niti će izblijedjeti", rekao je zamjenik ministra kulture, Seyed Abbas Salehi.

Također, ljudi koji su umiješani u publikaciju Rushdijeve knjige su bivali mete napada: Hitoshi Igarashi, japanski prevodilac, je izboden na smrt 1991, Ettore Capriolo, italijanski prevodilac, je izboden u Milanu 1991, ali je preživio. Norveški publicist William Nygaard je preživio tri hica u Oslu 1993., dok je turski prevodilac Azis Nesin pobjegao iz hotela u kojem je namješten požar 1993. koji je odnio 37 života.

Salman Rushdie rođen je u muslimanskoj obitelji srednjeg sloja u Mumbaiju. Kao jedini sin uglednog poslovnog čovjeka i učiteljice školovao se najprije u Mumbaiju, a potom u Engleskoj na Kraljevskom koledžu u Cambridgeu gdje je 1968. godine diplomirao historiju. U vrijeme rata između Indije i Pakistana njegova obitelj se seli u Pakistan. Roman Djeca ponoći (1981.), alegorijska priča o rođenju suvremene indijske nacije, donosi mu popularnost svjetskih razmjera.