Nakon susreta Trumpa, Putina i Xija, Merz poručuje: Neće biti nove Jalte
Razgovori između Rusije, Ukrajine, SAD-a i evropskih država bit će uskoro održani, izjavio je danas njemački kancelar Friedrich Merz nakon sastanka „Koalicije voljnih“ u Berlinu.
Njemački kancelar potvrdio je da postoji plan o mogućim multilateralnim razgovorima u kojima bi učestvovale Ukrajina, Rusija, Evropa i SAD, te dodao da pronalaženje odgovarajuće lokacije za takav susret ne bi trebalo biti previše teško.
„Spremni smo na razgovore s Rusijom, to smo uvijek govorili. Ti razgovori će se uskoro i održati. Tražimo lokacije na neutralnoj teritoriji“, naglasio je Merz, prenosi njemačka novinska agencija DPA.
Njemački kancelar odbacio je prijedlog da se razgovori održe u Moskvi i naveo da su Ujedinjeni Arapski Emirati jedna od mogućih lokacija.
Merz je danas na konferenciji za novinare nakon sastanka „Koalicije voljnih“ izjavio da neće dozvoliti da velike sile, prema scenariju iz Jalte, ponovo podijele Evropu. Odbacio je i mogućnost da se pregovori o Ukrajini vode bez učešća evropskih država.
Naveo je da lideri „Koalicije voljnih“ žele „mir za Ukrajinu koji je istovremeno pravedan i trajan“, uz više, a ne manje sigurnosti za Evropu i svijet.
„Nastavit ćemo pružati podršku Kijevu sve dok to bude potrebno. Ukoliko dođe do mirovnih pregovora, učestvovat ćemo u njima. Pregovori mogu biti uspješni samo ako Ukrajina i Evropa budu zajedno dio tog procesa. Format 'u stilu Jalte' neće donijeti mir“, istakao je Merz, prenosi The Guardian.
Sjećanje na Jaltu, samit između sila pobjednica Drugog svjetskog rata koji je otvorio put podjeli Evrope na dva bloka, oživio je trilateralni samit u Šenženu u Kini, gdje su američki predsjednik Donald Trump, ruski lider Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping u četvrtak razgovarali o međunarodnim pitanjima, ocjenjuje Spiegel.
„Sastanak u Šenženu očigledno je prvenstveno bio prilika za fotografisanje“, prokomentarisao je Merz trilateralni samit.
Nasuprot tome, smatra Merz, 40 zemalja je na sastanku u Berlinu pokazalo da i dalje pružaju podršku Ukrajini.
„Podržavat ćemo Kijev koliko god bude potrebno“, naglasio je Merz.
Dodao je da je svakom od gostiju kao poklon uručio komad Berlinskog zida, kao primjer „onoga što je dogovor iz Jalte predstavljao za Berlin“.
„Možda se sjećate da je 1987. godine predsjednik Reagan, stojeći ovdje u Berlinu, rekao: 'Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!' Danas mi poručujemo predsjedniku Putinu: 'Okončajte rat u Ukrajini i hajde da zajedno radimo na pronalaženju diplomatskih rješenja'. Ne želimo više nikada živjeti u podijeljenoj Evropi. Želimo živjeti zajedno u slobodi i miru“, naveo je Merz.
Rekao je da mirovna deklaracija o kojoj su se u Kini dogovorili predsjednici Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine „ne vodi ka reorganizaciji svijeta“.
„Danas, ako postoji jedan ključni faktor u reorganizaciji Evrope, a to je njena sigurnost, onda je to upravo sastanak koji je danas održan u Berlinu“, rekao je.
Saveznici Ukrajine, odnosno 26 šefova država i vlada, sastali su se danas u Berlinu u okviru formata „Koalicije voljnih“. Na dnevnom redu bili su protivzračna odbrana, energetika i finansijska podrška.
Sastanak „Koalicije voljnih“ održan je nakon što je Trump tokom današnjeg trilateralnog susreta u Kini ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao prijateljem.
Kushner: Prenijet ćemo stav Evropljana ruskoj delegaciji
Specijalni predstavnik američkog predsjednika Jared Kushner rekao je danas da će on i njegov kolega Steve Witkoff ruskoj delegaciji prenijeti stav evropskih država o rješenju sukoba u Ukrajini.
„Evropa je ujedinjena i veoma snažno podržava Ukrajinu i mi ćemo to prenijeti ruskoj delegaciji“, naglasio je Kushner nakon sastanka „Koalicije voljnih“ u Berlinu.
Istakao je da je stav evropskih država već prenio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Kushner je rekao da je Trump otvoren za sigurnosne garancije Ukrajini u okviru mirovnog sporazuma s Rusijom.
Prema njegovim riječima, svaki sličan dogovor morao bi biti dio šireg sigurnosnog paketa.
Kushner je istakao da je tokom razgovora u Berlinu s evropskim liderima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim „ostvaren veliki napredak u vezi s tim kako bi te sigurnosne garancije izgledale“, kao i u pogledu poslijeratnog plana obnove.
Zelenski: Članstvo u NATO-u najbolja je sigurnosna garancija za Ukrajinu i Evropu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak da bi članstvo u NATO-u pružilo najsnažniju sigurnosnu garanciju za Ukrajinu i Evropu.
Govoreći na konferenciji za novinare u Berlinu, Zelenski je pozvao na potpunu integraciju Kijeva u Evropsku uniju (EU) i uključivanje evropskih predstavnika u buduće pregovore s Rusijom.
„Članstvo u NATO-u najbolja je sigurnosna garancija za Ukrajinu, a zapravo i za cijelu Evropu“, rekao je.
Istakao je da bi kombiniranje vojnih kapaciteta, iskustva i tehnologije Ukrajine s onima koje posjeduju NATO i EU ojačalo sposobnost obje organizacije da štite evropsku sigurnost i način života.
„Članstvo Ukrajine u EU-u sigurnosna je garancija za sve nas“, rekao je.
„Dalji rad na sigurnosnim garancijama trebao bi se temeljiti na elementima kao što je potpuna integracija Ukrajine u EU. A ta integracija mora biti ubrzana.“
Zelenski je naveo da Kijev „predlaže partnerima moguća rješenja po ovom pitanju – sigurnosne garancije za Ukrajinu zasnovane na onome što NATO predstavlja“.
Potvrdio je da su se Ukrajina i SAD usaglasile o potrebi učešća Evrope u pregovorima s Rusijom.
„Trebalo bi održati sastanak u formatu četiri strane – Ukrajina, Evropa, Amerika i Rusija. Zaista se nadamo tome. Smatramo da bi dnevni red tog sastanka trebali zajednički utvrditi i odobriti svi mi – Ukrajina, Evropa i Amerika“, rekao je.
Zelenski je dodao: „Zajedno bismo trebali poduzeti neophodne korake kako bismo osigurali da se Rusija posveti ozbiljnom i suštinskom radu, umjesto da gubi vrijeme.“