Ulaganje u prošlost, ili kako nam ugalj sagorijeva imovinu i zdravlje
Dok se razvijene zemlje trude da što prije pređu na čiste i održive izvore energije, političari u Bosni i Hercegovini su ubijeđeni da su termoelektrane na ugalj, koje uzrokuju klimatske promjene, zagađuju vazduh, vodu i zelljište, truju ljude i posluju u minusu, pravo rješenje za naš energetski sistem.
Postojeći svjetski industrijski sistem mora biti radikalno transformisan u održiv u smislu očuvanja životne sredine. Održivost zahtjeva energetsku tranziciju prema čistim energetskim tehnologijama. Prelaz od ograničenih izvora, fosilnih i nuklearnih goriva, ka „neograničenim“, obnovljivim izvorima. Izgradnja održivog industrijskog sistema zahtjeva tehnologije za materijale koji se mogu reciklirati, napredno upravljanje otpadom, bolje vještine u poljoprivredi te bolje prakse, jaču kontrolu i mjerenje energetske efikasnosti i infrastrukturu za desalinizaciju vode tamo gdje je ograničen pristup pitkoj vodi i izvorima, navedeno je u publikaciji "Ulaganje u prošlost", koju je izdao banjalučki Centar za životnu sredinu (CZZS).
Primjerice, u finalnoj potrošnji uglja u Bosni i Hercegovini domaćinstva su zastupljena sa 25,2%. Za zagrijavanje prosječnog stana od 60 kvadratnih metara u grijnoj sezoni potrebno je: 3,9 tona uglja „banovići“, ili 7,8 tona uglja sirovog lignita, ili 4,2 tone uglja „kolubara“ (Srbija), ili 11,8 m kbunih drveta, ili 3,5 tona briketa od uglja, ili 1.387 m kubnih prirodnog gasa, ili električne energije (TA peći) − dopunjavanje danju 10.700 kWh, noću 10.920 kWh, ili 1,7 tona mazuta, ili 1.005 kg propan-butana, ili 1.394 litara lož-ulja.
A Bosna i Hercegovina? BiH ulaže ukupno u nauku i tehnologiju manje od 0,1 odsto BDP, to jest ulaganje u istraživanje i razvoj manje je od statističke greške i nije ni statistički evidentirano. Zelena industrijska revolucija u zemlji koja svoj razvoj i dalje temelji na rudnicima i termoelektranama nema šanse za uspjeh, a sve postaje jasnije kada se uporede troškovi i korist.
Više o stvarnoj "cijeni" uglja i ostalim za nas bitnim detaljima glede očuvanja životne sredine i zdravlja pročitajte u navedenoj publikaciji koju je za banjalučki Centar za životnu sredinu sastavila ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.
Publikaciju u pdf formatu možete preuzeti OVDJE.