Nakon sankcija NIS-u: Za Gazprom u BiH postoje dva moguća scenarija

Amerika uvela sankcije Naftnoj industriji Srbije. Ko je glavna meta ovih sankcija? Da li je moguć poremećaj u snabdijevanju energentima u cijelom lancu, pa samim time i u Bosni i Hercegovini s ozirom da NIS ima svoje poslovnice i benzinske pumpe i u BiH? Šta su mogući načini da se iz krizne situacije izađe? Odgovore smo potražili od stručnjaka za ekonomiju i energetiku Gorana Radosavljevića.

Apple Store uklonio aplikacije NIS-a

Šta znače uvedene sankcije NIS-u, zbog čega su sankcije baš sada uvedene, ko je njihova glavna meta?

Očigledno su na red došle i druge kompanije koje su direktnom ili indirektnom vlasništvu Ruske Federacije, a koje su od ranije bile pod sankcijama. Te sankcije znače konkretn oi da kompanije koje su rezidenti SAD i UK neće moći da sarađuje s kompanijom NIS, ali sankcije prijete i drugim kompanijama koje imaju indirektnu saradnju, prije svega se misli na kompanije iz EU. Npr. kompanije koje dopremaju sirovu naftu za Rafineriju u Pančevu, hrvatski JANAF, bi mogao doći pod udar sankcija ako nastavi saradnju s NIS-om, zatim čitav finansijski sketor. Znamo da je tržište Srbije sastavljeno od banaka iz EU, samo je jedna domaća. Postavlja se pitanje kakva će biti njihova rekacija. Apple je prije dva dana izbacio dvije NIS-ove aplikacije s Apple Storea. Počet će se razmišljati i o blokada računa NIS-a što može dovesti do bankrota.

Ukidanje kartičnog plaćanja na pumpama?

Šta to znači za Gazprom u BiH?

Ove sankcije imaju paragraf u kojem se posebno obraća finansijskim instituicjama kojima se poručuju da će biti kažnjene ako budu sarađivale s ovim preduzećima. Ako bi banke blokirale račune, a to smo imali u RS i vidjeli smo kakve posljedice izazove, to bi značilo da vi dođete na benzinsku pumpu i kažu vam da možete platiti samo kešom, ne možete karticom. Ono što ne vidimo je posljedica, da bi rafinerija u Pančevu funkcionisala mora kupovati sirovu naftu na tržištu, ako banke otkažu saradnju to znači da će svi devizni računi biti blokirani i naftna industrija Srbije je neće moći platiti ni kupiti, što znači da će rafinerija stati. Iz Rafinerije Pančevo se zadovljava oko 80 posto potreba tržišta Srbije za naftnim derivatima. NIS Petrol i Gazprom kroz flijale u BiH su drugi ili treći igrač na tržištu u BiH, a to bi u krajnjem moglo značiti nestašicu goriva na pumpama, a onda bi to značilo povećanje cijena.

Šta su moguća rješenja za firme koje posluju i u BiH?

U principu NIS kao i Sberbanka su bili pod udarom prvih sankcija, ali se u međuvremenu NIS snalazio dok je Sberbanka nestala sa tržišta. Sada su direktno uvedene sankcije NIS-u i biće teško snaći se. Mogućnosti za kompaniju je da se promijeni vlasnik, ukoliko bude željela ruska strana, ili da država Srbija otkupi vlasništvo. U surortnom, moguće je da država izvrši neku prijateljsku ili neprijateljsku nacionalizaciju komapnije kako bi spriječila urušavanje i odlazak u bankrot. Naftne industrija je bitna za pljoprivredu, čitav sektor transporta itd. To sve može dovesti do poremećaja i može se odraziti na cijene svih proizvoda i usluga. Nema mnogo rješenja.

Spas kompanije bitan za cijelu regiju

Koliko bi išlo to na ruku Srbiji?

Kada bi samo NIS bio u pitanju mogli bismo tako da gledamo da kažemo Rusiji imamo dvije opcije – da propadne firma ili da nam daju, prodaju do trenutka dok se ne završi rat u Ukrajini i ne pokrenu pregovori o imovini. Ali ovdje je u igri mnogo veća stvar – isporuke gasa Gazproma, odnosno Ruske Federacije Srbiji. Srbija je u potpunosti ovisna od ruskog gasa. Nama ove godine predstoji revizija ugovora sa Gazpromom i Srbija ne bi mogla da zaodovlji potrebe za gasom s druge srane. Moglo bi doći do toga da kažu ‘ako to uradite bez dogovora ugasit ćemo vam gas’ što bi bilo katastrofalno. Moguća posljedica je propadanje komapnije koja dosta solidno posluje na tržištu, zadovoljava potrebe za naftne derivate u Srbiji, BiH i drugim zemljama iz regije. Ne bi bilo dobro dopustiti da ovakva kompanija propadne. U interesu svih strana je da se nađe rješenje.

Cijene i alternativa

Da li će doći do povećanja cijena?

Svaki poremećaj ili očekivanja poremećaja utječe na rast cijena. Znamo šta se dešavalo 90-ih godina da smo zbog sankcija gorivio kupovali na ulici, a cijene bile danas jedna – sutra druga. Veliki trgovinski lanci, poljoprivredni proizvođači i transportne kompanije će se pitati hoće li imati dovoljno derivata za svoje poslove, počet će da prave rezreve i u tom trenutku će očekivanja i tražnja podstaći cijenu da polako raste. U Srbiji je ta cijena kontrolisana, ali vrlo lako bi u slučaju nestašica moglo da se napravi paralelno sivo tržište. Jako je bitno da ne dižemo paniku, vjerujem da će se situacija brzo razriješiti u interesu svih strana.

Jesmo li energetski bezbjedni?

Ono što je bitno za cijeli region je enegetska bezbjednost. BiH ima određenih olakšanih okolnosti s obizom na izlazak na more i luku Ploča preko koje može nabavljati naftne derivate i kroz druge terminale da dođe do određnih količina gasa. U Srbiji je situacija da mi dobijamo isključivo gas iz Turskog toka, nemamo pristup morskim lukama i interkonekciji. Prvi korak koji je napravljen je povezivanje juga srbije sa Bugarskom na terminal koji vodi na Azerbejdžan. Diversifikacija izvora snabdijevanja i puteva bi trebala da bude prioritet kako bi se osiguraal energetska bejzbjednost čitavog regiona. Čitava Evropa se ispotavilo da je energetski nesigurna jer je bazirala energetsku politiku na izvorima koje nema. Mislim da nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine Evropa polako mijenja svoju politiku i više se koncetriše na uvoz gasa sa tržišta. Mislim da će u krajnjoj distanci donijeti nešto dobro na tržištu, a to je da će se stvoriti svjetsko tržište gasa što do sada nije bilo, posvećivat će se više pažnje alternativnoj energiji, električnoj energiji i regionalnim tržištima.