Kršenje ljudskih prava: Danska ne odustaje od kontroverznih mjera za migrante
Bez obzira na val kritika, Danska nastavlja parlamentarnu raspravu o reformi prava na azil, otvarajući put usvajanju vrlo kritikovane mjere - konfiskaciji imovine imigrantima, ali i drugim koracima koji su, po kritičarima, protivni međunarodnim konvencijama.
U strahu od domino efekta, UNHCR je početkom godine osudio tu reformu "koja bi mogla podgrijati strah i ksenofobiju" u svim zemljama koje primaju migrante.
Po UNHCR-u, Kopengahen time gazi Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Kovenciju o pravima djece i preporuke UN-a o izbjeglicama.
Reforma o kojoj je glasanje predviđeno za 26. januar vjerovatno će biti usvojena nakon što su se o njoj dogovorili vladajuća koalicija i oporbeni socijaldemokrati.
"Danska imigracijska politika kreira se u Danskoj, ne u Bruxellesu", kazala je ministrica za integraciju i imigraciju Inger Stoejbert.
Ona kaže da takve mjere jednostavno stavljaju migrante u ravnopravan položaj s nezaposlenim Dancima koji moraju prodati ličnu imovinu iznad određene vrijednosti, zadane kao prag za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tvrdi da će ta sredstva pridonijeti plaćanju troškova zdravstvene skrbi, obrazovanja i stanovanja.
Premijer Lars Lokke Rasmussen ranije je kazao da je riječ o "prijedlogu zakona koji je najneshvaćeniji u istoriji Danske".
Oduzimanje dragocjenosti
Konfiskacija dragocjenosti migrantima po dolasku u zemlju, najkontroverzniji dio reforme, dobio je najviše kritika. Međutim, i drugi elementi reforme, poput uslova boravka i spajanja porodica također izazivaju polemike.
Za jedne mjera socijalne pravde, a za druge porez na bijedu, ovaj bi dokument policiji trebao dati ovlasti da "oduzme svu imovinu koju tražitelji azila donesu sa sobom, kako bi se njome pokrili troškovi njihova stanovanja i prehrane".
Ako se prijedlog usvoji, policiji će biti dopušteno da od migranata zatraže i konfisciraju svotu koja prelazi iznos od 10.000 danskih kruna ( oko 2600 KM), kao i predmete čija vrijednost prelazi 10.000 kruna.
Migranti i tražitelji azila moći će zadržati stvari koje im predstavljaju "posebno sentimentalnu vrijednost", poput porodičnog nakita, odlikovanja i porodičnih fotografija. Samo se tri stranke ljevice od početka oštro protive prijedlogu zakona.
Danska je među zemljama koje su prošle godine primile najviše migranata na broj stanovnika, te ocjenjuje da više nije u stanju finansirati njihov boravak niti ih integrisati, prenosi Hina.